Abnormalnosti menstrualnog ciklusa

Normalan menstrualni ciklus, s uravnoteženim mjesečnim krvarenjima, u fiziološkom rasponu od 24 do 35 dana, znak je izbalansirane i uravnotežene funkcije ne samo reproduktivnih organa već i endokrinološkog sustava. Prva menstruacija – menarha obično nastupa u dobi od 12 do 13 godina. Ova dob je novije vrijeme nešto niža, pa djevojčice nerijetko dobiju prvu menstruciju u 9. ili 10 godini života. Hormonska regulacija menstrualnog ciklusa uspostavlja se kada djevojčice dosegne tjlesnu težinu od oko 48 kg. Stoga, ne čudi da je prekomjerna težina rizični čimbenik za ranu pojavu menarhe i početak puberteta.

Normalna dužina mjesečnog ciklusa je od 24 do 35 dana. Tijekom prve dvije ginekološke godine, menstruacija može biti vrlo nepravilna i izostajati po više mjeseci nakon čega se ciklus stabilizira i traju u prosjeku 28 dana. Između 35. – 45. godine života se ciklus skraćuje u prosjeku na 26 (24 – 27) dana, a potom se lagano produljuje da bi menstruacije započele izostajati između 48. – 51. godine života. Ovo razdoblje se naziva prijelazno razdoblje ili premenopauza. Vrhunac premenopauzalnih tegoba je klimakterij. Zadnja menstruacija – menopauza se javlja obično u dobi od 52 godine, nakon zadnje menstruacije nastupa nastupa postmenopauza. Mršave žene i sportašice obično imaju dulje cikluse. Žene koje piju alkoholna pića redovito imaju kraće cikluse. Prosječno trajanje menstrualnog krvarenja – menstruacije,  je između četiri i šest dana, a normalan raspon kod žena može biti od samo dva dana do osam dana. Mršave žene, naročito one koje puše, obično duže krvare, a sportašice kraće. Prosječna količina gubitka menstrualne krvi iznosi 30 mL, a više od 80 mL smatra se nenormalnom.

Što je abnormalan menstrualni ciklus/menstruacija?

Abnormalan menstrualni ciklus obuhvaća sljedeće primjere:

• Abnormalan ritam krvarenja: menstruacije dolaze u razdobljima kraćim od 21 dana ili duljim od 35 dana (polimenoreja i oligomenoreja).
• Izostanak tri ili više menstruacija zaredom (amenoreja).
• Menstrualna krvarenja koja traju dulje od tjedan dana (metroragija).
• Obilna menstrualna krvarenja uz gubitak više od 80 ml krvi (hiperemenoreja ili menoragija).
• Menstrualna krvarenja koje prate bolovi, grčevi, mučnin ili povraćanja (dismenoreja i PMS).
• Nepravilna, intermenstrualna krvarenje između redovitih menstruacija, nakon menopauze ili nakon seksa (disfunkcijska krvarenja / abnormalna uterina krvarenja).

Što uzrokuje abnormalnosti menstrualnog ciklusa?

Postoje mnogi uzroci nenormalnih razdoblja, od stresa do ozbiljnijih bolesti:

   Čimbenici stresa i načina života: Dobivanje ili gubitak značajne količine težine, dijeta, promjena u rutinama vježbanja, putovanja, bolesti ili drugih poremećaja u dnevnoj rutini žene može utjecati na njen menstrualni ciklus.

   Kontraceptivne pilule: Većina kontracepcijskih pilula sadrži kombinaciju estrogena i progestina (neki sadrže samo progestin/neki od oblika progesterona). Tablete sprečavaju trudnoću blokiranjem ovulacije. Početak ili prestanak uzimanja kontraceptivnih pilula može utjecati na menstruaciju. Neke žene imaju neredovite menstruacije ili njihov izostanak u razdoblju do šest mjeseci nakon prekida uzimanja pilula. Ovo je važno kada planirate začeće i trudnoću. Žene koje uzimaju kontraceptivne pilule koje sadrže samo progestin mogu imati intermenstrualna krvarenja.

   Polipi ili miomi maternice: Polipi maternice su mali dobroćudne izrasline unutar sluznice maternične šupljine. Miomi su tumori mišićnog tkiva maternice.  I ovi tumori su obično benigni, ali mogu uzrokovati teška krvarenja i bolove tijekom menstruacije. Ako su miomi veliki, mogu izazvati pritisak na mokraćni mjehur ili rektum, te prateće simptome.

   Endometrioza: Otoci endometrija izvan maternice koji sadrže estrogenske receptore reagiraju na promjene spolnih hormona tijekom ciklusa, te također krvare tijekom menstruacije. Kako ova krv ne otječe, nastaju krvave ciste koje kasnije fibroziraju stvarajući fibrovaskularne tkivo. Otuda endometrioza može izazvati abnormalna krvarenja, grčeve ili bolove prije i tijekom menstruacije, kao i bolne spolne odnose – dispareuniju.

   Upalna bolest zdjelice:  Bilo da se radi o ascendentoj (kada bakterije dolaze iz vagine) ili descendentoj (bakterije dolaze iz trbušne šupljine) upalnom procesu, zbog prekomjernog lučenja upalnih citokina javlja se pojačani vaginalni iscjedak s neugodnim mirisom, nepravilna krvarenja, bolovi u zdjelici i donjem dijelu trbuha, groznica, mučnina, povraćanje ili proljev.

   Sindrom policističnih jajnika: U sindromu policističnih jajnika (PCOS) jajnici proizvode velike količine muških spolnih hormona – androgena, pa hormonske promjena mijenjaju fiziološku ravnotežu, zbog čega izostaje ovulacija. Rezultat toga je nepravilan menstrualni ciklus ili potpuni izostanak menstruacija. Pored toga, PCOS je povezan s pretilošću, neplodnošću i hirzutizmom (prekomjerni rast dlačica i akne). Liječenje PCOS-a ovisi o tome želi li žena trudnoću. Ako trudnoća nije cilj, koriste se pilule za oralnu kontracepciju s antiandrogenskim progestinima i metformin (senzitizator za inzulin koji se koristi u dijabetesu), koji mogu regulirati menstrualni ciklus. Ako se želi ostvariti trudnoća, potrebno je uravnotežiti hormone i stimulirati ovulaciju na način prikladan za ove pacijentice.

   Prijevremena insuficijencija jajnika: Ovo stanje se javlja u žena mlađih od 40 godina, čiji jajnici ne funkcioniraju pravilno. Menstrualni ciklus se prekida, slično kao u postmenopauzi. To se može dogoditi u bolesnica koje se liječe od raka kemoterapijom i zračenjem, ili ako imate obiteljsku anamnezu prerane ovarijske insuficijencije ili određene kromosomske abnormalnosti. Ako se to dogodi, posjetite svog liječnika.

Ostali uzroci nenormalnih menstruacija uključuju:

• Karcinom maternice ili karcinom vrata maternice.
• Lijekove, kao što su steroidi ili antikoagulantni lijekovi (razrjeđivači krvi).
• Medicinska stanja, kao što su poremećaji krvarenja, nedovoljna ili preaktivna štitnjača, ili poremećaji hipofize koji utječu na hormonsku ravnotežu.
• Komplikacije povezane s trudnoćom, uključujući pobačaj ili izvanmaterničnu trudnoću (oplođeno jajašce implantira se izvan maternice; na primjer, u jajovodu).

Dr. Vesna Harni