Hormonska nadomjesna terapija i moždani udar
Uporaba hormonske nadomjesne terapije kod postmenopauzalnih žena izaziva prolazni porast rizika nastanka ishemičkog i hemoragičkog moždanog udara tijekom prvih 6 mjeseci od početka terapije, pokazuju rezultati istraživanja znanstvenika iz The University of Washigton u Seattle-u.
O utjecaju hormonske nadomjesne terapije na ovaj rizik tijekom kasnijeg uzimanja lijekova nedovoljno se zna osim da ovisi o dozi estrogena.
Studija američkih znanstvenika uključivala je 726 pacijentica s ishemičnim moždanim udarom, 213 pacijentica s hemoragičnim moždanim udarom i 2.525 kontrolnih ispitanica.
Ishemični moždani udar označava ispad funkcije dijela moždanog tkiva uslijed spazma i suženja krvnih žila, te prestanka dotoka krvi u zahvaćeni predio. Hemoragični moždani udar nasuprot tomu označava prsnuće krvne žile i izlijevanje krvi u jedan dio moždanog tkiva koji uslijed toga gubi svoju funkciju.
Sveukupno, nije postojala razlika u riziku nastanka moždanog udara između pacijentica koje su u vrijeme ispitivanja uzimale hormonsku terapiju, ili su ikada uzimale estrogen u odnosu na pacijentice koje nikada nisu trošile hormonske lijekove.
Uporaba estrogenskih preparata koji sadrže 0.625 mg konjugiranih estrogena povezano je s 1.4 puta povišenim rizikom nastanka ishemičnog moždanog udara u usporedbi s korištenjem doze od 0.3 mg konjugiranih estrogena.
Uporaba doza većih od 0.625 mg estrogena povezana je s 2.4 puta većim rizikom javljanja ishemičnog moždanog udara.
Studija znanstvenika iz Seattle-a potvrđuje ranije sumnje kako se hormonska nadomjesna terapija ne može prepisivati u svrhu prevencije moždanog udara.
Ovi rezultati upućuju na dvije hipoteze: prva je kako bi hormonska nadomjesna terapija mogla samo u početnoj fazi uzimanja utjecati na porast rizika nastanka moždanog udara, i druga je kako je niža doza estrogena sigurnija od više doze.
U svakom slučaju, radi se o vrlo bitnim saznanjima koja će zasigurno utjecati na način i dozu prepisivanja hormonskih lijekova u liječenju menopauzalnih tegoba.
Arch Intern Med 2002; 162: 1954-1960
dr. Vesna Harni