Ljudi s migrenom reagiraju na placebo u 40% slučajeva
Lijek ili varka?
Pružanje informacija o liječenju povećava djelotvornost i aktivne terapije i placeba, pokazala je prospektivna studija u koju su bili uključeni pacijenti s epizodičnom migrenom (op.prev. placebo efekt je pojava da se neki ljudi nakon primjene placeba osjećaju bolje jer su vjerovali u učinkovitost terapije; placebo je supstancija bez medicinskog djelovanja, dakle ne sadrži lijek poznatog učinka - primjeri placeba su sterilna voda, fiziološka otopina ili tableta sa šećerom).
Ispitivana skupina je liječena tabletama koje su istinito i nedvosmisleno bile označene svojim imenom i tabletama koje su bile označene lažnim imenom. "Važan dio liječenja bio je i sam ritual uzimanja pilula", rekla je dr. Slavenka Kam-Hansen s odjela neurologije bolnice Beth Israel Deaconess Medical Center iz Bostona. S kolegama je objavila rezultate 8.1.2014. u Science Translational Medicine.
Istraživači su se odlučili za otvoreno ispitivanje djelovanja placeba (op.prev. otvoreno ispitivanje ili open-label trial je vrsta kliničkog ispitivanja u kojemu i liječnik i ispitanik znaju koji se lijek ispituje), jer ono može imati značajno terapijsko djelovanje budući da se smanjuje bolnost u odnosu na pogoršanje bolova u slučaju migrenskog napada koji se ne liječi ničim.
Slični rezultati pokazani su nedavno u istraživanju pacijenata sa sindromom iritabilnog crijeva te u drugoj studiji u oboljelih od depresije. Rezultate podržava i istraživanje u osoba s torakotomijom u kojih je i aktivna i placebo terapija bila označena istinito i nedvosmisleno ili lažno, što ukazuje da su za olakšavanje boli kritično važni i lijek i informacija koju dajemo pacijentu.
Hipoteza je bila da će se uspješnost djelovanja placeba i lijeka progresivno povećavati kako se povećava količina informacija koje dajemo pacijentu od negativnog (0% šanse da primi aktivni lijek) do nesigurnog (50% šanse da će primiti aktivni lijek) do pozitivnog (100% šanse da će primiti aktivni lijek).
Sudjelovalo je 66 odraslih osoba starih 18 ili više godina koje su u posljednje 3 godine imale povremene napadaje migrene. Ispitanici su primali ili placebo ili aktivni lijek (10 mg rizatriptana, Maxalt) tijekom 6 napadaja migrene. Prva epizoda migrene služila je kao kontrola, a u svakom od narednih 6 napada primana je terapija.
Svaki ispitanik je 3 puta primio placebo i 3 puta Maxalt, ali su oznake bile jednom 'placebo', jednom 'Maxalt' i jednom 'Maxalt ili placebo'.Obje vrste liječenja kao i natpis na lijeku imale su statistički signifikantno djelovanje na primarni ishod studije, a to je bila promjena u osobnom osjetu glavobolje na ljestvici boli 0-10 (0- ne boli do 10- najjača bol) od 30 minuta od pojave boli sve do 2 sata kasnije.
Po pitanju oznake terapije, pokazali su da oznaka 'placebo' dovodi do smanjenja boli na ljestvici od 26.1%, oznaka 'Maxalt ili placebo' dovela je do smanjenja boli 40.1%, a oznaka 'Maxalt' do 39.5%.
"Sveukupno se pokazalo da je došlo do smanjenja bolova u migreni 47.6% za liječenje Maxaltom i 20.7% za liječenje placebom", napisala je dr. Kam-Hansen.
Drugi dio analize pokazao je da je čak i kada je 'placebo' bio prepoznat kao takav, došlo do smanjenja boli 14.5%. "To je u suprotnosti s neprimanjem bilo kakve terapije, jer je uz neliječenje bol na ljestvici boli pojačana tipično za 15.4%", napisali su.
U odnosu na nikakvu terapiju, efekt placeba uz oznaku 'placebo' bio je najviše do 60% , što korespondira s učinkom Maxalta. Slično tome, placebo efekt bio je 59.8% kao Maxalt pod oznakom 'Maxalt' i 55.3% pod oznakom 'Maxalt ili placebo'.
Efikasnost Maxalta lažno označenog kao placebo bila je slična kao placeba lažno označenog kao Maxalt (jačina boli opala je za 36.1% i 24.6%).
Dr. Kam-Hansen i suradnici zaključili su da otvoreno placebo liječenje može imati značajan terapeutski učinak, ali također sugeriraju da očekivanje pacijenta može promijeniti i učinak placeba i učinak aktivnog lijeka. Međutim, u istraživanju nisu procjenjivanja očekivanja, ne može se biti siguran da su manipulacije "na svjesnoj ili nesvjesnoj razini očekivanja nastale zbog danih informacija".
Istraživanje je ispitivalo obmanu lijekom i njegova primjenjivost na kliničku praksu je ograničena, budući da se radi samo o konceptu. "Bilo bi važno ispitati ove rezultate, ali tako da se držimo etike u kliničkoj praksi", rekli su.
www.obgynnews.com