PCOS povezan s kardiometaboličkim rizicima, a ne samo s neplodnošću

Sindrom policističnih jajnika (PCOS), najčešći hormonski poremećaj u žena reproduktivne dobi, pogađa između 8% i 13% žena diljem svijeta. Iako se nekoć smatrao isključivo reproduktivnim poremećajem, danas se PCOS prepoznaje kao složeno endokrinološko i metaboličko stanje s brojnim zdravstvenim posljedicama. Osim neplodnosti, PCOS povećava rizik za šećernu bolest tipa 2 (T2D), komplikacije u trudnoći, kardiovaskularne bolesti, metaboličku disfunkciju s masnom jetrom (MASLD) te psihičke poremećaje.

Na konferenciji DGIM Endocrinology Essentials, dr. Andrea Martini s Odjela za endokrinologiju i metabolizam na Charité – Universitätsmedizin Berlin istaknuo je:
„Najmanje jedna od deset žena u svijetu ima PCOS; to je kardiometabolički rizični čimbenik neovisno o dobi ili indeksu tjelesne mase (BMI).“

PCOS se najčešće očituje produženim menstrualnim ciklusima, izostankom ovulacije i smanjenom plodnošću. Na ultrazvuku se jajnici obično prikazuju s više malih, nerazvijenih folikula koji izgledaju poput cista.

Patofiziološki, PCOS uključuje poremećaj hipotalamo-hipofizno-jajničke osi, što dovodi do pojačanog stvaranja androgena u jajnicima i nadbubrežnim žlijezdama. Klinički se to može očitovati pojačanom dlakavošću (hirsutizamom), aknama ili alopecijom.

Procjenjuje se da dvije trećine žena s PCOS-om ima inzulinsku rezistenciju, a približno polovica je prekomjerne tjelesne težine ili pretila.

„Iako je PCOS relativno jednostavno dijagnosticirati, gotovo 70% žena ostaje nedijagnosticirano,“ upozorio je dr. Martini.
Odgođena dijagnoza povećava rizik od dijabetesa tipa 2, gestacijskog dijabetesa, hipertenzije, metaboličkog sindroma, MASLD-a i poremećaja raspoloženja.

 

Dijagnostički kriteriji

Prema Rotterdamskim kriterijima, za dijagnozu PCOS-a moraju biti prisutna najmanje dva od tri sljedeća obilježja:

• Oligomenoreja ili amenoreja – rijetke ili izostale menstruacije
• Hiperandrogenizam – povišene razine androgena u krvi ili klinički znakovi (akne, pojačana dlakavost, gubitak kose)
• Policistični jajnici na ultrazvuku – brojni mali folikuli nalik cistama, koji su benigni

U dijagnostičku obradu treba uključiti TSH, 17-hidroksiprogesteron i prolaktin, kako bi se isključila druga stanja poput kasnog oblika kongenitalne adrenalne hiperplazije, prolaktinoma, poremećaja štitnjače, insuficijencije jajnika, Cushingova sindroma ili androgen-sekretirajućih tumora.

„Ako pacijentica razvije brzi ili izraziti hiperandrogenizam, uvijek treba isključiti tumor“, naglasio je Martini, dodajući da se hirsutizam može objektivizirati pomoću modificirane Ferriman-Gallweyjeve ljestvice.

 

Kardiometabolički rizik

PCOS značajno povećava rizik od kardiometaboličkih bolesti. Žene s PCOS-om imaju 3,2 puta veći rizik za razvoj dijabetesa tipa 2.

Rizik za komplikacije u trudnoći također je povećan:

• gestacijski dijabetes – OR 2,4
• hipertenzija inducirana trudnoćom – OR 2,2
• preeklampsija – OR 2,3

Rizik za metabolički sindrom udvostručuje se, a za arterijsku hipertenziju raste 1,7 puta.
Žene s PCOS-om imaju više razine LDL kolesterola u odnosu na vršnjakinje bez PCOS-a, uz povećan rizik za:

• infarkt miokarda (OR 2,1–2,5)
• fibrilaciju atrija (OR 2,2)
• srčano zatajenje (OR 1,3)
• moždani udar (OR 1,3–1,7)

Rizik za MASLD (masnu bolest jetre) približno je 2,2 puta veći, a dr. Martini je istaknuo da se povećan rizik javlja čak i u vrlo mršavih žena, dok se opstruktivna apneja u snu može pojaviti neovisno o BMI-u.

 

Pretrage i praćenje

Sve žene reproduktivne dobi s dijabetesom tipa 1 ili tipa 2 trebaju biti screenirane na PCOS.
Smjernice S2k “Diagnosis and Treatment of PCOS” preporučuju sljedeće kardiometaboličke procjene:

• Dijabetes i inzulinska rezistencija: izmjeriti HbA1c i/ili glukozu natašte te učiniti oralni glukozni tolerancijski test pri postavljanju dijagnoze, uz ponavljanje svake 1–3 godine.
• Lipidni status: učiniti kompletan lipidni profil (ukupni kolesterol, LDL, HDL, trigliceridi, non-HDL kolesterol, lipoprotein(a)) na početku i u praćenju.
• Arterijska hipertenzija: kontrolirati krvni tlak najmanje jednom godišnje.
• MASLD: ako je alanin aminotransferaza (ALT) povišena, uputiti pacijenticu na hepatološku obradu (laboratorij, UZV i bodovne sustave procjene).
• Apneja u snu: provesti probir pomoću Berlin upitnika i, prema potrebi, dodatne pretrage spavanja.
• Psihičko zdravlje: depresija i anksioznost česti su u PCOS-u i trebaju biti dio redovitih ginekoloških konzultacija.

 

Liječenje

Kod pacijentica s prekomjernom tjelesnom težinom preporučuje se mršavljenje. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost i vježbanje ostaju temelj prevencije dijabetesa i regulacije lipida.

Terapija se individualno prilagođava fenotipu PCOS-a:

• Ako je cilj plodnost, a bez izraženog hiperandrogenizma, prva linija liječenja je letrozol, a alternativno klomifen ili metformin. Druga linija su gonadotropini, a treća in vitro oplodnja (IVF).

• Ako je prisutan izražen hiperandrogenizam, prva linija terapije su oralni kontraceptivi, uz mogućnost kombinacije sa spironolaktonom kod težih oblika.

• U slučajevima periferne inzulinske rezistencije, metformin može poboljšati osjetljivost na inzulin, regulirati menstrualni ciklus, olakšati gubitak težine i povećati šanse za trudnoću.

• Za lokalno liječenje hiperandrogenizma, eflornitin i epilacija koriste se kod hirsutizma, dok se minoksidil preporučuje za androgenetsku alopeciju.

• Akne se liječe prema težini: blage akne – benzoil peroksid ili topički retinoidi; umjerene – dodavanje antibiotika (npr. doksiciklina); a teške akne – izotretinoin uz liječnički nadzor. Metformin se može uključiti u terapiju neovisno o jačini akni, ako postoji metabolička indikacija.

 

PCOS je, dakle, sistemski poremećaj koji nadilazi reproduktivnu sferu, a rani probir, multidisciplinarni pristup i promjena životnog stila ključni su za prevenciju dugoročnih metaboličkih i kardiovaskularnih posljedica.

 

 PCOS Linked to Cardiometabolic Risks, Not Just Infertility

Ovaj je članak nastao uz pomoć više uredničkih alata, uključujući umjetnu inteligenciju, kao dio uredničkog procesa. Prije objave, sadržaj su pregledali i odobrili urednici.

Dr. Vesna Harni