Što je septum maternice?

Septum maternice pregrada je koja polazi iz svoda maternice i u različitom opsegu dijeli njezinu šupljinu. Vanjski oblik maternice pritom je najčešće pravilan ili tek blago udubljen, što septiranu maternicu razlikuje od dvoroge maternice.

Septum nastaje tijekom embrionalnog razvoja. Maternica se razvija spajanjem dvaju Müllerovih kanala, nakon čega se središnja pregrada normalno razgrađuje. Ako resorpcija nije potpuna, dio pregrade ostaje unutar maternične šupljine.

Žena se rađa sa septumom; on ne nastaje zbog životnih navika, kontracepcije, trudnoće, infekcije ili nekog postupka koji je žena prethodno učinila.

Septum i mogućnost začeća

Nije potpuno razjašnjeno smanjuje li septum sam po sebi vjerojatnost oplodnje i nastanka prve trudnoće. Neke žene sa septumom zatrudne bez poteškoća i imaju urednu trudnoću, dok se kod drugih anomalija otkrije tijekom obrade neplodnosti ili nakon gubitka trudnoće.

Mogući nepovoljni učinci povezuju se s građom i prokrvljenošću tkiva septuma, manjom učinkovitošću implantacije na njegovoj površini te promijenjenim oblikom i raspoloživim prostorom maternične šupljine.

Kada se septum pronađe kod žene s neplodnošću, potrebno je obraditi i druge moguće ženske i muške čimbenike. Nalaz septuma ne znači automatski da je upravo on jedini uzrok zbog kojeg trudnoća ne nastaje.

Septum i tijek trudnoće

Mnoge žene sa septumom rode zdravo dijete, ali su određeni rizici povećani. Ovisno o veličini i obliku maternične šupljine, mogu se češće pojaviti:

• rani ili kasni spontani pobačaj
• prijevremeni porođaj
• nepravilan položaj ili stav fetusa
• zastoj rasta fetusa
• potreba za dovršenjem trudnoće carskim rezom

Individualni rizik nije moguće odrediti samo na temelju naziva anomalije. Važni su opseg septuma, prethodna reprodukcijska anamneza i drugi čimbenici trudnoće.

Kako se postavlja dijagnoza?

Za pravilnu dijagnozu potrebno je istodobno procijeniti oblik maternične šupljine i vanjski obris svoda maternice. Sam prikaz unutrašnjosti nije dovoljan za pouzdano razlikovanje septirane od dvoroge maternice.

To razlikovanje osobito je važno jer se septum može liječiti histeroskopskim putem, dok dvoroga maternica predstavlja drukčiju razvojnu anomaliju i ne liječi se histeroskopskim presijecanjem pregrade.

Septum ili dvoroga maternica?

Kod septirane maternice vanjski obris fundusa uglavnom je pravilan, a pregrada se nalazi unutar šupljine. Kod dvoroge maternice postoji duboko vanjsko udubljenje fundusa, zbog čega maternica izvana ima dva izražena roga.

Histerosalpingografija može pokazati dvije odvojene šupljine, ali ne prikazuje dovoljno pouzdano vanjski obris maternice. Zato sama nije prikladna za konačno razlikovanje septirane i dvoroge maternice.

Sličan problem postoji kod same dijagnostičke histeroskopije: liječnik vidi unutrašnjost maternice, ali ne i njezin vanjski oblik. Zbog toga su 3D ultrazvuk, a prema potrebi magnetska rezonancija, ključni za pravilnu klasifikaciju.

Ultrazvučna dijagnostika anomalija maternice

Kada se razmatra liječenje?

Septum koji je slučajno otkriven ne mora se automatski liječiti. Odluka o zahvatu donosi se zajedno sa ženom nakon procjene mogućih koristi, ograničenja dokaza i rizika zahvata.

Histeroskopsko liječenje najčešće se razmatra kod:

• ponavljanih spontanih pobačaja
• prethodnog nepovoljnog opstetričkog ishoda koji se može povezati sa septumom
• neplodnosti bez drugog jasnog uzroka
• neuspješnih postupaka medicinski pomognute oplodnje uz pravilno potvrđen septum
• opsežnog septuma koji znatno dijeli materničnu šupljinu

Kod žene koja još nije pokušavala ostvariti trudnoću, nema simptome i nema nepovoljnu reprodukcijsku anamnezu, preventivno presijecanje septuma nije uvijek potrebno.

Histeroskopska incizija septuma

Septum se liječi histeroskopskim putem, kroz rodnicu i vrat maternice, bez reza na trbušnoj stijenci. Pod kontrolom vida pregrada se postupno presijeca prema fundusu kako bi se oblikovala pravilnija, jedinstvena maternična šupljina.

Cilj nije odstraniti veliku količinu tkiva, nego sigurno razdvojiti septum uz očuvanje zdrave stijenke maternice. Tijekom zahvata mora se paziti na debljinu preostalog miometrija i izbjeći perforaciju maternice.

Histeroskopija i laparoskopija u liječenju neplodnosti

Mogući rizici

Histeroskopsko liječenje septuma najčešće je kratkotrajan i siguran zahvat, ali kao i svaki operacijski postupak ima moguće komplikacije:

• krvarenje
• infekciju
• perforaciju maternice
• nepotpuno presijecanje septuma
• prekomjerno presijecanje stijenke maternice
• nastanak intrauterinih priraslica
• komplikacije povezane s tekućinom za širenje maternične šupljine

Ozbiljne komplikacije rijetke su kada zahvat izvodi iskusan operater uz prethodno pravilno postavljenu dijagnozu.

Kontrola nakon zahvata

Nakon zahvata mogu se pojaviti blago krvarenje i grčevi tijekom nekoliko dana. Kontrolni pregled planira se prema opsegu zahvata i kliničkom nalazu.

Kontrola maternične šupljine može se učiniti transvaginalnim 3D ultrazvukom, sonohisterografijom ili, kada je opravdano, kontrolnom histeroskopijom. Rutinska primjena intrauterinog uloška, balona ili hormonske terapije nakon svakog zahvata nije potrebna, nego se određuje individualno.

Nakon urednog cijeljenja pokušaji trudnoće ili liječenje neplodnosti najčešće se mogu nastaviti nakon jednog do dva mjeseca. Dulje odgađanje obično nije potrebno ako nije bilo komplikacija ili opsežnijeg zahvata.