Datum zadnje izmjene: 25. 11. 2025.

Crohnova bolest i ulcerozni kolitis

Crohnova bolest i ulcerozni kolitis dva su glavna oblika upalne bolesti crijeva (inflammatory bowel disease – IBD). Riječ je o kroničnim, idiopatskim autoimunim stanjima koja primarno zahvaćaju probavni trakt i mogu značajno utjecati na kvalitetu života. Trudnoća u žena s IBD-om donosi niz pitanja, osobito o sigurnosti lijekova, rizicima za dijete i mogućem pogoršanju bolesti. Unatoč tome, posljednjih je godina ostvaren velik napredak u praćenju trudnoće i porođaja, a većina žena s IBD-om danas može imati urednu i sigurnu trudnoću.

Žene koje planiraju trudnoću trebaju multidisciplinarno praćenje gastroenterologa i ginekologa–opstetričara, uz individualizirano planiranje terapije.

Reproduktivno zdravlje i mogućnosti za trudnoću

U prošlosti se ženama s IBD-om nerijetko savjetovalo izbjegavanje trudnoće zbog bojazni od komplikacija. Smatralo se da Crohnova bolest povećava rizik od prijevremenog poroda, urođenih malformacija i pogoršanja bolesti, dok se kod ulceroznog kolitisa navodila povezanost s neplodnošću.

Danas je poznato da su ti rizici znatno manji nego što se ranije mislilo, osobito kada se bolest dobro liječi i održava u remisiji. Ipak, u javnosti su još prisutne stare predrasude, pa žene katkad odgađaju trudnoću ili se boje da će bolest preći na dijete.

Važno je naglasiti:

  • većina žena s IBD-om može ostvariti urednu trudnoću
  • većina djece rođena od majki s IBD-om je zdrava
  • nasljedni rizik postoji, ali većina bolesnica nema obiteljsku povijest IBD-a

Ženama kojima je IBD dijagnosticiran unutar posljednjih šest mjeseci savjetuje se odgoditi trudnoću oko šest mjeseci, zbog mogućeg povećanog rizika prijevremenog poroda.

Aktivnost bolesti u trenutku začeća

IBD najčešće počinje u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, što se poklapa s razdobljem najveće plodnosti. Bolest prolazi kroz faze aktivacije i remisije, a cilj liječenja je postizanje i održavanje remisije uz cijeljenje sluznice crijeva.

Trudnoću je najbolje planirati u razdoblju kada je bolest mirna i kada nema simptoma. Time se značajno povećava vjerojatnost uredne trudnoće i zdravog poroda.

Ako je bolest aktivna u trenutku začeća:

  • veća je vjerojatnost pogoršanja tijekom trudnoće
  • u žena s teškim aktivnim Crohnom može postojati povećan rizik od prijevremenog poroda

Ako je bolest u remisiji pri začeću:

  • vrlo je velika vjerojatnost da će remisija potrajati i tijekom trudnoće

Opće je pravilo da trudnoću treba izbjegavati barem tri mjeseca nakon posljednje aktivne epizode.

Tijek IBD-a kroz trudnoću i nakon poroda

Tijekom trudnoće najvažniji čimbenik prognoze jest aktivnost bolesti na početku trudnoće. Najveća dostupna istraživanja pokazuju:

  • žene koje zatrudne u remisiji najčešće ostaju stabilne cijelu trudnoću
  • žene koje zatrudne tijekom aktivne faze često imaju pogoršanja tijekom trudnoće
  • dugogodišnji Crohn i ulcerozni kolitis mogu biti povezani s većom učestalošću epizoda tijekom trudnoće
  • nakon poroda može doći do recidiva, osobito u žena s ulceroznim kolitisom

Ako se tijekom trudnoće javi aktivna epizoda IBD-a, potrebno ju je liječiti pravodobno kako bi se smanjio rizik prijevremenog poroda i niske porođajne težine.

Lijekovi i trudnoća

Većina terapija za IBD može se sigurno koristiti u trudnoći, uz iznimku nekoliko lijekova. Cilj je održati remisiju jer je aktivna bolest veća opasnost za majku i dijete nego većina lijekova.

Aminosalicilati (sulfasalazin, mesalazin – 5-ASA)

Spadaju u kategoriju B i smatraju se sigurnima u trudnoći.
Sulfasalazin smanjuje apsorpciju folne kiseline – žene trebaju uzimati dodatnu folnu kiselinu prije trudnoće i kroz prvi trimestar.

Azatioprin i 6-merkaptopurin

Nalaze se u kategoriji D jer prolaze kroz posteljicu, no velika istraživanja pokazuju da, kada učinkovito održavaju remisiju, njihovo nastavak u trudnoći često donosi više koristi nego rizika.
Nema jasne povezanosti s prirođenim anomalijama ili niskom porođajnom težinom.

Kortikosteroidi

Kategorija C. Koriste se kada je potrebno kontrolirati pogoršanje bolesti. Novija istraživanja nisu potvrdila povećani rizik rascjepa nepca.

Metotreksat i talidomid – kontraindicirani

Spadaju u kategoriju X i ne smiju se koristiti u trudnoći.
Metotreksat treba prekinuti minimalno tri, a najbolje šest mjeseci prije planiranja trudnoće.

Biološka terapija (anti-TNF: infliksimab, adalimumab, certolizumab)

Biološki lijekovi postali su važan dio liječenja teškog IBD-a.

  • infliksimab i adalimumab prelaze placentu; terapija se obično prekida prije 30. tjedna
  • certolizumab gotovo ne prelazi kroz placentu i smatra se sigurnijim
    Najveće studije zasad nisu pokazale povećan rizik anomalija ili komplikacija.

Djeci izloženoj biološkim lijekovima u trudnoći ne smiju se davati žive vakcine do navršene 6. mjeseca.

Sigurnost trudnoće u žena s IBD-om

Današnje smjernice jasno pokazuju da žene s upalnom bolesti crijeva imaju visoke izglede za normalnu trudnoću i zdravu bebu, pod uvjetom da se bolest drži pod kontrolom.

Ključne preporuke:

  • trudnoću planirati u remisiji
  • ne prekidati učinkovitu terapiju bez dogovora s liječnikom
  • aktivnu bolest u trudnoći liječiti odmah
  • biti svjestan mogućnosti recidiva nakon poroda

Održavanje remisije najbolji je način za sigurnu trudnoću i uredan porođaj.

 

Ovaj je članak nastao uz pomoć više uredničkih alata, uključujući umjetnu inteligenciju, kao dio uredničkog procesa. Prije objave, sadržaj su pregledali i odobrili urednici.

Dr. Vesna Harni 

Povezane teme