Gotovo 4% smrtnih slučajeva povezano s dugotrajnim sjedenjem
Sjedenje više od 3 sata dnevno je odgovorno za 3.8% svih uzroka smrti, navodi se u analizi ankete o svakodnevnim aktivnostima iz 54 zemlje. Smanjenje vremena sjedenja na manje od 3 sata dnevno može povećati životni vijek u prosjeku od 0.20 godina, napisali su u članku objavljenom na internetu u časopisu "American Journal of Preventive medicine" Leandro Fórnias Machado de Rezende, mr.sc., iz Odjela za preventivnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sao Paulo, Brazil, i njegovi kolege.
Iako su prethodna istraživanja povezala dugotrajno sjedenje s nizom zdravstvenih problema, uključujući pretilost i metabolički sindrom te s povećanim rizikom za smrt od kardiovaskularnih bolesti i raka čak i među ljudima koji redovito vježbaju, druge studije nisu podržale ovaj zaključak. U trenutnoj studiji su istraživači nastojali odvojiti populaciju povezanu s sjedilačkim načinom života od svih uzroka mortaliteta te moguće produljenje u očekivanom trajanju života ako se makne ovaj faktora rizika. "Taj način mjerenja koriste epidemiolozi da bi kvantificirali i saželi javni zdravstveni problem zbog jednog faktora rizika i opisali kako se ishod (u ovom istraživanju - svih uzroka smrtnosti) može smanjiti ako se otkloni ekspozicija (u ovom slučaju vrijeme sjedenja), "objašnjavaju autori.
Istraživači su za potrebe studije koristili podatke iz objavljene opservacijske meta-analize kod odraslih, koja se podudara sa statistikama za većinu populacije, aktuarske tablice i ukupni mortalitet. Prema njihovim izračunima, "vrijeme sjedenja je bilo odgovorno za 3.8% svih uzroka smrtnosti (oko 433,000 smrtnih slučajeva) u 54 zemalja diljem svijeta", izvjestili su. Štoviše, promatrali su odnos doza-odgovor između vremena sjedenja i mortaliteta svih uzroka. "Čak i umjereno sniženje, kao što je smanjenje od 10% u srednjem vremenu sjedenja ili 30-ak minuta apsolutnog smanjenja vremena sjedenja dnevno, može imati instant učinak kod svih uzroka mortaliteta (0.6%). Veće promjene (na primjer, 50% smanjenje ili 2 sata manje) bi rezultirale s najmanje tri puta manje smrtnih slučajeva u odnosu na 10% ili 30 minuta smanjenja".
Budući da je fizička neaktivnost faktor rizika za općeniti mortalitet, istraživači smatraju da bi povećanje tjelesne aktivnost donijelo rezultate i da bi se "oko 14% svih smrtnih slučajeva godišnje (više od 1,5 milijuna smrtnih slučajeva u tim zemljama) moglo izbjeći." Upozoravaju, međutim, da ova procjena ne povezuje fizičku neaktivnost i vrijeme sjedenja", koje još uvijek zahtijeva daljnja istraživanja."
Nalazi ukazuju na važnost promicanja povećane fizičke aktivnost i smanjenje dugotrajnog sjedenja kako bi se smanjio rizik od prerane smrti; međutim, "Promjena sjedilačkog ponašanja u populaciji je izazov", priznali su autori. Pretjerano sjedenje je uobičajeno u suvremenoj kulturi, a određuje ga više društvenih i okolišnih čimbenika, od kojih su svi "pod snažnim utjecajem trenutnog ekonomskog sustava, uključujući veći broj uređaja koji smanjuju fizički rad na poslu i kod kuće te poslovne okolnosti koje tjeraju ljude da putuju na veće udaljenosti i žive u područjima koja nemaju podršku za aktivan stil života," navode autori.
Am J Prev Med. Objavljeno on line, 2016