Manje od polovine žena s epilepsijom koristi folnu kiselinu
Usprkos poznatim rizicima koje uzrokuje nedostatak folne kiseline, kao što su defekti neuralne cijevi, manje od polovine žena s epilepsijom koje planiraju trudnoću koristi nadomjeske folne kiseline, pokazuje istraživanje.
"Reprodukcija i planiranje obitelji važna su pitanja za sve žene, a osobito za one s epilepsijom zbog kompleksnih međudjelovanja hormona koji kontroliraju trudnoću i antiepileptičkih lijekova", rekao je Andrew G. Herzog, profesor neurologije i ravnatelj jedinice za neuroendokrinologiju iz Beth Israel Deaconess Medical Center.
Dr. Herzog navodi kao primjer hormone u kontracepcijskim pilulama, jer mogu utjecati na pojavu epileptičkih napada djelujući na razinu antiepileptičkih lijekova u krvi, te potaknuti nastanak nekih hormonski uvjetovanih reprodukcijskih problema, kao što je sindrom policističnih jajnika. Istovremeno, antiepileptički lijekovi smanjuju razinu kontraceptiva u krvi smanjujući tako njihovu djelotvornost.
"Udruženja oboljelih od epilepsije, farmaceutske kompanije i liječnici trebaju poduzeti napore kako bi se pronašli bolji načini informiranja žena o važnosti korištenja folne kiseline", naglasio je dr. Herzog na 67. godišnjem sastanku Američkog udruženja za epilepsiju.
Rizici koje ima nedostatak folne kiseline i povezanost s oštećenjima neuralne cijevi u potomaka poznati su posljednjih tridesetak godina. Kako bi povećali svjesnost o problemu, stručnjaci na ovome području osnovali su Registar epilepsije i kontrole rađanja.
Registar prikuplja podatke temeljem popunjavanja upitnika na međumrežju i za sada uključuje 750 žena. Analiza se temeljila na obradi podataka prvih 650 žena koje su upisane u bazu podataka.
Rezultati pokazuju da je samo 42.9% žena s epilepsijom i 46.3% onih koje su bile pod rizikom za trudnoću (žene koje su spolno aktivne, nemaju anamnezu neplodnosti, nisu imale podvezivanje jajovoda niti histerektomiju, nemaju istospolnog partnera niti muškog partnera koji je imao vazektomiju) koristilo folnu kiselinu.
Pokazalo se i da je 47% žena koje uzimaju antiepileptike koristilo folnu kiselinu u usporedbi s 26.7% onih koje nisu koristile antiepileptike. Međutim, 70% žena koje su aktivno pokušavale zanijeti, koristile su folnu kiselinu.
Najznačajniji prediktor upotrebe folne kiseline bila je razina obrazovanja (P = .019). Više je fakultetski obrazovanih žena koristilo folnu kiselinu od onih koje nisu završile fakultet (50% vs 39%). Žene koje su imale veće stupnjeve obrazovanja dvaput češće su koristile folnu kiselinu.
Drugi prediktor upotrebe folne kiseline bila je vrsta lijekova koji se koriste u liječenju epilepsije (P = .040): antiepileptici koji induciraju enzime, glukuronizirani antiepileptici (lamotrigin), antiepileptici koji ne induciraju enzime, antiepileptici koji inhibiraju enzime (valproat) ili bez antiepileptika.
"Pacijentice koje su koristile valproat značajno rjeđe su koristile folnu kiselinu (samo 25% njih), iako je poznato da je valproat drugi najrizičniji lijek s obzirom na pojavu defekata neutralne cijevi. Žene koje su koristile valproat najrjeđe su imale fakultetsko obrazovanje, pa je teško interpretirati upotrebu valproata kao prediktora upotrebe folne kiseline, a budući da su brojevi bili premali, teško je bilo odrediti je li to bilo zbog niskog stupnja edukacije ili tipa antiepileptika", rekao je dr. Herzog.
Dob pacijentice, status osiguranika, prihodi kućanstva niti vrsta specijaliste koji kontrolira pacijenticu (opći liječnik, neurolog, opstetričar) nisu bili prediktori upotrebe folne kiseline.
Stopa upotrebe folne kiseline nije se značajno razlikovala između žena koje su u protekloj godini posjetile liječnika i onih koje to nisu učinile (44.4% vs 39.6%).
"Trideset godina nakon što je otkriveno da nedostatak folne kiseline može imati vrlo ozbiljne posljedice, liječničke kontrole i dalje nisu dovoljne da bi pacijentice koristile folnu kiselinu", rekao je dr. Herzog.
Neurolozi i epileptolozi očito su prezaposleni i preokupirani pitanjima poput epileptogene aktivnosti, upotrebe i propuštanja terapije, pa edukacija pacijenata o uzimanju folne kiseline za njih postaje sporedna.
Folna kiselina dostupna je kao pojedinačni nadomjestak, uključena je u mnoge multivitaminske dodatke, a zbog svoje važnosti, dostupna je i na recept.
Komentirajući moguće faktore koji utječu na upotrebu folne kiseline, prof. Gregory D. Cascino, neurolog iz Klinike Mayo, rekao je da postoje nejasnoće po pitanju točnog doziranja folne kiseline za žene s epilepsijom, a neke žene misle da ona i nije tako važna, budući da se može kupiti bez recepta.
Kimford J. Meador, profesor neurologije sa Sveučilišta Stanford, kaže da folna kiselina nije važna samo zbog pravilnog zatvaranja neuralne cijevi nego i zbog znanstvenih dokaza da utječe na spoznajne procese potomaka.
"Uzimanje folata u doba začeća iznimno je važno jer smanjuje rizike rascjepa kralježnice (spina bifida) i nastanka velikih malformacija, ali novi podatci pokazuju da poboljšava kognitivne funkcije i da potomci imaju veći kvocijent inteligencije", rekao je.
American Epilepsy Society (AES) 67th Annual Meeting. Platform B.04. Presented December 9, 2013.