Perinatalni faktori i fetalni imunitet
Komplicirani porođaj, kao i starija životna dob majke mogu povisiti rizik javljanja autoimune reakcije prema stanicama gušterače koje stvaraju inzulin, te voditi nastanku dijabetesa tip 1 u kasnijem životu fetusa, rezultat je istraživanja objavljenog u American Journal of Epidemiology.
Američki znanstvenici iz Centra za zdravstvenu znanost sveučilišta u Koloradu, ispitivali su utjecaj životne dobi majke prilikom porođaja, redoslijed porođaja, porođaj carskim rezom, kompliciranost porođaja, pušenje majke tijekom trudnoće i pojavu neonatalne žutice na javljanje autoimune reakcije prema stanicama Langerhansovih otočića gušterače u kojima se stvara inzulin kod djece s genetski povišenim rizikom za javljanje dijabetesa tip 1.
Ispitivane su krvne probe kod ukupno 938 novorođenih beba s naslijeđenim HLA genotipom povezanim s javljanjem urođenog dijabetesa, kao i 428 potomaka roditelja s dijabetesom tip 1 u dobi od 9, 15 i 24 mjeseca nakon porođaja, te potom jednom godišnje.
Kako bi sakupili podatke o perinatalnim faktorima, istraživači su koristili upitnik ispunjen neposredno nakon porođaja.
Autoimuna reakcija prema Langerhansovim otočićima definirana je pozitivnim nalazom najmanje jednog od protutijela na inzulin, dekarboksilazu glutaminske kiseline ili fosfatazu proteina tirozina, najmanje tijekom dva pregleda u nizu.
Mali ispitanici su praćeni u prosjeku 3.9 godina. Kod ukupno 52 djeteta došlo je do razvitka autoimune reakcije prema Langerhansovim otočićima. Kod 14 djece je u kasnijem tijeku dijagnosticiran dijabetes tip 1.
Znanstvenici ukazuju kako komplicirani porođaj ima pretkazujuće značenje (dvostruko veći rizik) u nastanku kasnije autoimune reakcije prema stanicama gušterače koje stvaraju inzulin.
"Starija životna dob majke bila je povezana s rizikom javljanja autoimune reakcije među srodnicima osoba s dijabetesom tip 1 prvog reda.
Ovaj rizik bio je četiri puta veći kod majki starosne dobi 25 - 34 godine i osam puta veći kod majki starijih preko 34 godine u odnosu na majke starosne dobi ispod 25 godina", navode autori.
Niti jedan drugi faktor nije značajno utjecao na razvitak autoimune reakcije prema Langerhansovim otočićima.
"Ovi rezultati ukazuju da različiti faktori tijekom intrauterinog života kao i porođaja mogu utjecati na fetalni imunološki sustav, s dugotrajnim posljedicama", zaključuje znanstveni tim.
Am J Epidemiol 2004;160:3-10.
dr. Vesna Harni