Poslijeporođajna depresija se javlja kod jedne od devet novih majki
Otprilike jedna od devet žena u Sjedinjenim Američkim Državama iskusi simptome depresije nakon poroda, navodi se u studiji objavljenoj u tjednom izvješću 'Morbidity and Mortality Weekly Report'. Međutim, udio majki koje pate od postporođajne depresije je nedavno pao u nekim državama. Ukupna prevalencija poslijeporođajnih depresivnih simptoma (PDS) koje su majke same uočile nakon poroda je bila 11,5% u 2012. godini za 27 zemalja uključenih u trenutačnu analizu. Pojedine članice su pokazale široke varijacije u rasponu od niskih 8,0% u Gruziji do visokih 20,1% u Arkansasu, u skladu s podacima iz Sustava za praćenje procjena rizika trudnoće u CDC.
PDS prevalencija je bila najviša među mladim majkama 24 godina starosti ili mlađim i kod američkih Indijanaca, urođenicima s Aljaske te nacinalnostima iz Azije. Ostali faktori rizika koji su bili povezani s PDS su uključivali 12 ili manje godina obrazovanja, nevjenčani status, pušenje nakon poroda i proživljavanje tri ili više stresnih događaja u godini prije porođaja. Rađanje u terminu, niska porođajna težina djeteta i primitak novorođenčeta u neonatalnu intenzivnu njegu su bili povezani s PDS. Prevalencija PDS-a je pala s 14,8% u 2004. na 9,8% u 2012. (p <.01) u 13 država za koje su postojali podaci iz sva tri izvještajna razdoblja uključena u analizu (2004, 2008 i 2012).
Između 2004. i 2012. godine je zabilježen značajan pad u osam od 13 država, uključujući i Aljasku, Colorado, Georgia, Hawaje, Minnesotu, Nebrasku, Utah, i Washingtonu, napisala je Jean Y. Ko, doktor medicine, iz odjela za reproduktivno zdravlje Nacionalnog Centra za prevenciju kroničnih bolesti i promicanje zdravlja. Nije bilo značajne promjene u Mainu, Marylandu, Oregonu, Rhode Island i Vermontu. Uzorak za studiju 2012.g. je sastavljen od više od 1,6 milijuna žena koje su predstavljale 41% tada svih porođaja u USA. PDS kojeg su majke same određivale je preciziran pomoću odgovora na dva pitanja: "Od kada ste rodili bebu, koliko često ste se osjećali loše, depresivno ili beznadno?" i "Od kada ste rodili bebu, koliko često ste imali smanjen interes ili smanjeno zadovoljstvo u svakodnevnom životu?" Žene koje su odgovorile "uvijek" ili "često" su klasificirane kao PDS.
Na početku ove godine, velika populacijska studija je izvijestila da su gestacijski dijabetes i depresija prije trudnoće također čimbenici rizika za PDS. I još jedna nedavno objavljena studija je utvrdila da postnatalna depresija pogađa i nove očeve.
Što se tiče pada stope, dr Ko i kolege su uočili značajan pad nataliteta među tinejdžerima od 15. do 19. godina starosti s 41,5 na 1000 žena u 2007. na 24,2 na 1000 žena u 2014.g. Također je stopa prijevremenog porođaja pala s 10,4% u 2007. na 9,5% u 2014. godini, a udio žena koje su navodile stresne događaje u godini prije porođaja je pao za 0,54% godišnje od 2000. do 2010. godine.
Što se tiče terapije, autori navode povećano propisivanje antidepresiva za trudnice od 0,7% tijekom 2002-2006.g. do 2,1% tijekom 2007-2010.g., što je možda pridonijelo padu PDS-a. Autori pozivaju na veće prepoznavanje rizičnih čimbenika i poboljšane praćenja i liječenja prije i tijekom trudnoće. Iako je povećana upotreba antidepresiva možda pridonijela padu, dr Ko i suradnici pišu: "Potrebni su jači napori da se smanji učestalost PDS-a u pojedinim državama i subpopulacijama žena." Takvi napori su potrebni jer je postporođajna depresija povezana s nižim stopama započinjanja dojenja i kraćim trajanjem dojenja, lošijom majka-dijete vezom i razvojnim poremećajima kod djece.
Postporođajna depresija se može liječiti sa farmakološkom terapijom i bihevioralnom terapijom, navode autori. "Ovi rezultati naglašavaju vrijednost univerzalnog probira i odgovarajuće liječenje", napisali su. Također pozivaju daljnje proučavanje etiologije postporođajne depresije.
MMWR. 2017;66(6):153-158.