Datum zadnje izmjene: 22. 01. 2020.


Provođenjem 5 najučinkovitijih preventivnih mjera u zemljama s najvišim prihodima po glavi stanovnika, mogao bi se smanjiti broj prijevremenih porođaja za oko 5 %. Iako je to relativno malo smanjenje, ono je ipak takvo da bi spriječilo 58,000 prijevremenih porođaja i uštedjelo svake godine oko 3 milijarde dolara.

Hannah H. Chang s kolegama objavila je članak 16.11.2012. u časopisu Lancet povodom Svjetskog dana prematuriteta (World Prematurity Day).

U svibnju 2012. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je "Rođen prijevremeno: izvještaj globalne akcije o prijevremenom porođaju" koji je prikazao mjere za sprječavanje prijevremenog porođaja utemeljene na dokazima.

"Naš je cilj bio analizirati trendove u stopi prijevremenog porođaja za period 2000.-2010. u zemljama koje imaju točne podatke i procijeniti moguće smanjenje prijevremenih porođaja potpunim provođenjem do sada dokazanih mjera. Drugi cilj bio je utvrditi ciljano smanjenje za te zemlje", napisala je dr. Chang.

Autori su razmatrali moguće utjecaje mjera za smanjenje učestalosti prijevremenih porođaja u 39 zemalja s najvišim prihodima po glavi stanovnika:

 

  • smanjivanje učestalosti nemedicinski indiciranih carskih rezova i induciranog porođaja
  • ograničavanje broja embrio transfera u postupcima potpomognute oplodnje
  • prestanak pušenja
  • nadomještanje progesterona.


Dosljedno provođenje tih mjera dovelo bi do relativnog smanjenja broja prijevremenih porođaja za oko 5%, čime bi se apsolutni broj smanjio sa 9.6% na 9.1%. Najviše bi se postiglo smanjenjem broja carskih rezova koji nisu medicinski opravdani te smanjenjem broja induciranih porođaja, čime bi se broj prijevremenih poroda smanjio za pola.

Istraživači su otkrili značajnu varijabilnost u različitim zemljama gledajući apsolutne učinke (relativno smanjenje je bilo od 1% do 8%) kao i relativne učinke pojedinačnih intervencija. Primjerice, najveći utjecaj u SAD, ali ne i u Švedskoj, imalo bi smanjenje broja carskih rezova koji nisu medicinski opravdani i smanjenje broja induciranih porođaja. Najveći učinak u Švedskoj bi imala serklaža vrata maternice u žena koje su već imale prijevremeni porođaj ili imaju skraćenje vrata maternice.

Autori naglašavaju potrebu stvaranja novih preventivnih intervencija koje će imati veći utjecaj na prijevremeni porođaj.

U popratnom uvodniku, Jane E. Norman sa Sveučilišta Edinburgh u Velikoj Britaniji i Andrew H. Shennan , profesor porodništva sa King's College u Londonu, navode kao osnovni problem slabo razumijevanje patofiziologije prijevremenog porođaja, a znanja koja o tome imamo ne moraju nužno dovesti do učinkovitih postupaka.

"Iako je intrauterina infekcija najraširenije prihvaćeni uzrok idiopatskog prijevremenog porođaja, preventivna antibiotska terapija nije učinkovita, a ponekada je i štetna", napisali su.

Također, liječenje kojim raspolažemo ne djeluje u svih žena. "Iako su progesteron i serklaža vrata maternice učinkoviti u odabranim skupinama žena s jednoplodnim trudnoćama, u blizanačkim trudnoćama su neučinkoviti, a mogu biti i štetni."

Potrebno je pronaći bolje biomarkere prijevremenog poroda. "Za sada su najkorisniji biomarkeri fetalni fibronektin u cervikovaginalnoj tekućini i duljina vrata maternice, ali ih treba poboljšati, jer je omjer vjerojatnosti (likelihood ratio) za predviđanje prijevremenog porođaja u njih manji od 10", napisali su.

Lancet, 2012.

:: Đurđa Žigmundovac-Klaić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Poliklinika Harni

  Novosti - Sve