Protutijela protiv receptora folne kiseline
Rezultati nove studije upućuju na mehanizam kojim uporaba folne kiseline štiti od nastanka defekata neuralne cijevi kod fetusa. "Ovo kompletno novo i neobično saznanje, ujedno je i prvi klinički dokaz da autoantitijela igraju ulogu u interakciji između (manjka) folne kiseline i fetalnih anomalija kao što su defekti neuralne cijevi".
Američki znanstvenici iz SUNY Downstate Medical Center u New York-u, u pilot studiji objavljenoj početkom siječnja u znanstvenom časopisu The New England Journal of Medicine, otkrivaju prisutnost autoantitijela protiv receptora za folnu kiselinu kod devet od 12 pacijentica čije su trudnoće bile komplicirane razvitkom defekata neuralne cijevi kod fetusa.
Za usporedbu, tek kod dvije od 20 trudnica čije su trudnoće protjecale bez komplikacija otkrivena su takva protutijela.
"Prisutnost autoantitijela povećava rizik nastanka defekata neuralne cijevi", objašnjavaju znanstvenici. "Međutim, rizik se može prevladati uzimanjem nadomjestaka folne kiseline. Ovo je razlog zašto u trudnoćama dviju pacijentice iz kontrolne skupine s prisutnim autoantitijelima nije došlo do razvoja ovih defekata.
Mehanizam vjerojatno uključuje "kompetitivno vezanje" - vezanje autoantitijela za isti receptor za koje se normalno veže folna kiselina. Folna kiselina posjeduje veći afinitet vezanja u odnosu na protutijela, te ako je razina folne kiselina dovoljno visoka, učinak prisutnih protutijela ne može se ostvariti.
Još uvijek se mora reći da su potrebna daljnja istraživanja koja bi pokazala uzročnu povezanost između prisutnosti ovih autoantitijela i nastanka defekata neuralne cijevi. Više od toga, napominju znanstvenici, postoje i mnogi drugi putovi intracelularnog transporta folne kiseline, osim puta preko njezinih receptora.
Znanstvenici najavljuju daleko veće istraživanje koje je već u tijeku, te se nadaju da će završetkom ovog ispitivanja moći dati detaljnije odgovore na otvorena pitanja.
U trudnoći je potreba za folnom kiselinom značajno povišena. Razlozi zato jesu rast maternice, prirast volumena krvi, rast i razvitak posteljice i djeteta. Dnevne potrebe za folnom kiselinom u trudnoći koje se gotovo 100% povećavaju, obično ne budu zadovoljene samo unosom hrane.
Manjak folne kiseline se danas uvažava kao rizični i jedan od glavnih čimbenika u nastanku defekata neuralne cijevi kod embrija.
Pod defektima neuralne cijevi podrazumijeva se grupa urođenih anomalija kada ne dolazi do potpunog zatvaranja neuralne cijevi, a ovisno o veličini i lokalizaciji defekta manifestiraju se posljedice s manje ili više teškim neurološkim ispadima.
Uzimanjem folne kiseline moguće je spriječiti nastanak defekata neuralne cijevi, a reducira se i rizik nastanka spontanog pobačaja. Iz ovih razloga preporuča se dodatak folne kiseline prehrani u trudnoći.
Najbolji prirodni izvori folne kiseline su tamnozeleno lisnato povrće, mrkva, kvasac, jetra, orasi, dinja rebrača, marelice, bundeva, avokado, grah, brašno od cjelovite smeđe raži.
N Engl J Med 2004;350:134-142.
dr. Vesna Harni