Datum zadnje izmjene: 12. 04. 2024.


Ažurirane smjernice o sprječavanju rane neonatalne infekcije streptokokom grupe B (beta hemolitički streptokok grupe - BHSB) objavljene su od strane Royal College of Obstetricians and Gynecologists (RCOG). Smjernice su objavljene online u "British Journal of Obstetrics and Gynecology". Autori preporučuju intrapartalno antibiotike za sve žene koje ulaze u porođaj prije 37 tjedana trudnoće, bez obzira na to da li postoji vodenjak. Preporuke su namijenjene za infekcije BHSB kod novorođenčadi.

"Ove smjernice daju jasne savjete liječnicima i primaljama kojima bi ženama trebalo ponuditi antibiotike kako bi se izbjeglo izbijanje BHSB infekcije kod beba", izjavio je koautor Peter Brocklehurst, MBChB, profesor Sveučilišta u Birminghamu, Edgbaston u Ujedinjenom Kraljevstvu. "Savjetovanje ženama čije bebe imaju povišeni rizik od razvoja infekcije beta streptokokom i dalje je bitno u smanjenju mortaliteta i morbiditeta uzrokovanih ovom infekcijom. Osiguravanje dosljednog pristupa skrbi u svim opstetričkim jedinicama je ključno za postizanje najboljih ishoda i za majke i za bebe ", dodao je.

Za sprječavanje ranog početka BHSB infekcije RCOG preporučuje intrapartalno intravenozne antibiotike (penicilin G, cefalosporin za žene s penicilinskim alergijama ili vankomicin za žene s teškim penicilinskim alergijama) u sljedećim slučajevima:

  • žene u započetom prijevremenom porođaju (prije 37 tjedna trudnoće);
  • žene s prethodnom bebom s ranom ili kasnom BHSB infekcijom;
  • žene koje su imale BHSB u mokraći tijekom trenutačne trudnoće;
  • žene koje su bile pozitivne za BHSB tijekom trenutačne trudnoće (uključujući slučajno ili ciljano testiranje);
  • žene koje su nositelji BHSB i imaju rupturu vodenjaka;
  • žene koje su BHSB nositelji i imaju prijevremenu rupturu membrana, uz indukciju porođaja što je prije moguće; i
  • žene s povišenom temperaturom (≥38 ° C), koje su u porođaju, bez obzira na status BHSB nositelja.


Iako RCOG nije za univerzalni BHSB probir kod svih trudnice, navodi da, ako se obavlja, testiranje bi se trebalo provesti u 35. do 37. tjednu trudnoće. To se osobito odnosi na žene koje su imale BHSB u ranijoj trudnoći jer rezultati utječu na intrapartalnu upotrebu antibiotika. Intrapartalni antibiotici nisu potrebni kod BHSB nosica koje imaju planirani carski rez s intaktnim vodenjakom i bez trudova. Smjernice također daju preporuke o tretiranju beba koje su izložene riziku za rano otkrivanje BHSB infekcije ili koje imaju kliničke znakove bolesti.

BHSB predstavlja najčešći uzrok teške infekcije ranog početka kod novorođenčadi mlađe od 7 dana. Istodobno, BHSB je vrlo uobičajen: oko 50% žena može prirodno imati HSB bakterije u njihovom probavnom i rjeđe vaginalnom traktu tijekom trudnoće, navode autori. Iako bakterije često ne nanose štetu majci, novorođenčad se može zaraziti tijekom porođaja. U većini slučajeva zaraženo novorođenče koje primi promptnu terapiju ne razvije ozbiljnu bolest i potpuno se oporavlja. Međutim, mali broj razvije ozbiljnu bolest, što može rezultirati invaliditetom i, rijetko, smrću.

Prethodni porođaj predstavlja glavni čimbenik rizika za rani početak BHSB. Oko 22% ranih početaka BHSB infekcije u Velikoj Britaniji i Irskoj u 2015. se dogodio kod prijevremenih beba. Prijevremeno rođene bebe su pod većim rizikom od smrti od infekcije BHSB. Smrtnost od infekcije BHSB kod dojenčadi je samo oko 2% do 3%, ali može porasti i do 20% do 30% kod prijevremenih beba. Drugi čimbenici rizika za rani početak BHSB infekcije uključuju prethodno dijete koje je imalo BHSB, pozitivno testiranje na BHSB tijekom trudnoće, produljeno puknuće vodenjaka i povišenu temperaturu tijekom porođaja.

Intrapartalni antibiotici nisu bez rizika, pišu autori. Rijetko majke mogu imati alergijsku reakciju ili otići u anafilaksiju. Davanje antibiotika može promijeniti majčinu crijevnu floru što može imati dugoročne učinke. Istraživanja također pokazuju da antibiotici također mogu imati štetne učinke na neonatalni mikrobiom što može biti povezano s kasnijim problemima kao što su alergija, pretilost i dijabetes.

Osim toga, prekomjerna upotreba antibiotika može imati utjecaj na cijelu populaciju. "Česta izloženost antibiticima može pomoći bakterijama u razvoju otpornosti, što može utjecati na još teže liječenje u budućnost", zaključio je dr. Shane.

 

 

BJOG. Objavljeno online 2017.

  Novosti - Sve