Umjerena potrošnja alkohola tijekom trudnoće
Rizici povremenog pijenja alkohola u usporedbi s apstinencijom tijekom trudnoće nisu dobro definirani u literaturi, prikazali su autori sveobuhvatnog sustavnog pregleda i meta-analize. "Unatoč razlikama između umjerenog pijenja alkohola i apstinencije postoji napetost i zbunjenost kod zdravstvenih djelatnika i trudnica zbog nedosljednih smjernica i savjeta u sadašnjosti i prošlosti. Naš opsežan pregled pokazuje da ovo specifično pitanje nije temeljito istraženo, ako uopće i je", izvjestili su u "BMJ Open" dr. sc. Loubaba Mamluk, iz Škole za socijalnu medicinu Sveučilišta u Bristolu u Ujedinjenom Kraljevstvu, i kolege.
Za utvrđivanje posljedica niske do umjerene razine konzumacije alkohola (32 grama ili manje tjedno) na trudnoću i dugoročnije na potomke, istraživači su analizirali opservacijska istraživanja objavljena od 1950. do 11. srpnja 2016. s trudnicama ili ženama koje su pokušavale zanijeti da bi prospektivno procijenili prenatalnu izloženost alkoholu.
Odabrano je 32 g / tjedno kao cut-off jer je to bila mjera koja se donedavno smatra gornjom granicom prihvatljive - iako ne preporučene – konzumacije alkohola u UK smjernicama. Smjernice su od tada ažurirane kako bi preporučile da se žene suzdrže općenito od alkohola kada su trudne ili dok pokušavaju zanijeti, napisali su autori. Ova preporuka, koja je u skladu s onima u Centrima za kontrolu bolesti i prevenciju - Dietary Guidelines za amerikance 2015-2020, je preporuka koja se ne temelji na dokazima, napominju.
Od 4680 prijavljenih sažetaka, 24 prospektivne i dvije eksperimentalne studije su ispunile kriterije za uključivanje i uključene su u analizu.
Ishodi koji su analizirani a povezani su s trudnoćom su uključivali mrtvorođenost, pobačaj; gestacijsku dob; prijevremeni porođaj; hipertenzivni poremećaji trudnoće; gestacijski dijabetes; malo novorođenče za gestacijsku dob (DGU); smanjenu količinu amnionske tekućine; placentu previju; abrupciju placente; asistirani porođaj; Apgar rezultate pri rođenju; prijem u neonatalnu jedinicu i kongenitalne malformacije. Studije su također pregledane za ishode koji ukazuju na fetalni alkoholni spektar (FASD), uključujući smanjen rast u djetinjstvu, veličinu lubanje i opseg glave, kašnjenja u razvoju, probleme u ponašanju, kognitivno oštećenje, IQ i malformacije lica.
Od svih razmatranih ishoda, samo je SGA imala značajnu, iako skromnu povezanost s niskom ili umjerenom konzumacijom alkohola (omjer vjerojatnosti [OR], 1,08, 95% interval pouzdanosti [CI], 1,02 do 1,14). Autori su zabilježili da je to "gotovo u potpunosti rezultat jedne američke studije iz koje su 95% sudionica ove meta-analize". Štoviše, ni sažeta meta-analiza za porođajnu težinu ni sažetak učinka rizika na porođajnu težinu <2500 g nisu pokazali značajnu povezanost s umjerenom potrošnjom alkohola u odnosu na apstinenciju.
Za prijevremeni porođaj je "meta-analiza rezultirala sažetim omjerom vjerojatnosti od 1,10 (95% CI 0,95 do 1,28), ali je statistička heterogenost između studija (I2 = 60%) bila značajna zbog velike danske studije koja je izvijestila o zaštitnim učincima ", napisali autori. " Dakle, autori napominju da su "procjene za prijevremeni porođaj također kompatibilne ali nije dokazana veza".
Dva glavna otkrića pregleda, pišu autori, su "iznenađujuće ograničeni" broj prospektivnih studija koji se bave posljedicama niske razine konzumacije alkohola u trudnoći i nedostatak dokaza koji ukazuju na štetnu ili sigurnu granicu konzumacije alkohola. "Pitanje koje smo pokušali riješiti je vrlo važno s obzirom na mješovite savjete ženama da li bi se trebale potpuno suzdržati ili da li bi mogle ipak konzumirati umjerenu količinu alkohola u trudnoći", navode autori.
Pozivajući se na značajni nedostatak istraživačkih dokaza za rješavanje ovog pitanja, autori traže dodatne studije "uključujući one koji koriste alate koji poboljšavaju kauzalni zaključak" kako bi se bolje procijenilo stvarne rizike povezane s umjerenom konzumacijom alkohola u trudnoći.
Istraživači iz Australije su nedavno proveli jednu takvu studiju koju su objavili na Medscape Medical News. Istraživanje je pokazalo povezanost između svih razina prenatalne izloženosti alkoholu i kraniofacijalnih promjena nalik na one zabilježene u FASD-u. Koristeći kraniofacijalni fenotip, istraživači su identificirali FASD-slične razlike u središnjem dijelu lica i područjima nosa djece izložene čak i najnižim razinama alkohola u maternici.
Nalazi iz australske studije "su dodani onima što smo pronašli, budući da postoji veza sa štetnim posljedicama blagog prenatalnog konzumiranja alkohola kod novorođenčeta", rekao je dr. Mamluk.
"Bilo bi korisno dijeliti ove nove rezultate kada savjetujete trudnicama da ne piju", rekao je dr. Mamluk. Iako je formuliranje smjernica na temelju sadašnjih dokaza izazov, "ono što znamo je da niska razina konzumacije alkohola ima neki učinak, ali nemamo jasan pokazatelj ili dokaz da nema učinka, što je važna razlika", rekao je. "Dokazi iz naše recenzije i ova nova istraživanja podupiru načelo predostrožnosti u davanju preporuka za apstinenciju".
BMJ otvoren. Objavljeno online 2017.g.