Valunzi signaliziraju povećani rizik za bolest srca
Nova studija otkriva da žene koje doživljavaju česte valunge u mlađoj srednjoj životnoj dobi (u dobi od 40 do 53 godina) imaju veću vjerojatnost imati lošu vaskularnu funkciju, bez obzira na čimbenike rizika kardiovaskularnih bolesti (CVD) ili razinu estradiola. Ovi su nalazi objavljeni online u "Menopause".
"Smanjenje endotelne funkcije je inicijalni događaj u aterosklerotičnom procesu, a time i česti valunzi mogu signalizirati nastajanje vaskularne disfunkcije u ranijoj srednjoj životnoj dobi", napisali su Rebecca C. Thurston, doktor znanosti, sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Pittsburghu, Pennsylvania i kolege.
Istraživači su analizirali podatke od 272 žene nepušačice u dobi od 40 do 69 godina koje su bile u perimenopauzi (2 - 12 mjeseci amenoreje) ili postmenopauzi (≥ 12 mjeseci amenoreje). Studija je isključila žene s CVD, neoplazijama, histerektomijom i / ili bilateralnom ooforektomijom, zatajenjem bubrega, epi napadajima, Parkinsonovom bolesti, Raynaudovim fenomenom ili trenutačnom trudnoćom. Istraživači su također isključili žene s poviješću nedavne uporabe reproduktivnih hormonskih sredstava, inhibitora ponovne pohrane serotonina, inzulina ili kardiovaskularnih lijekova. U prosjeku su ispitanice bile 54 godine starosti, bjelkinje, fakultetski obrazovane i u postmenopauzi te su imale relativno povoljan profil CVD faktora rizika.
Sve žene su bile podvrgnute fizikalnim pregledima, dopleru brahijalnih arterija („brachial artery flow-mediated dilation“ - FMD), ultrazvuku karotidne arterije, uzet je krvni uzorak i ambulantno su praćeni valunzi pomoću dnevnika (3 dana), aktografa zglobova (3 dana ) i fiziološkog monitora valunga (24 sata). Status menopauze je procijenjen iz prijavljenih datuma menstrualnog krvarenja. Ispitivane su razine estradiola (E2), glukoze, kolesterola, lipoproteina visoke gustoće, triglicerida, ukupnog kolesterola, inzulina, C-reaktivnog proteina i interleukina 6.
Čak i nakon kontrole za druge čimbenike rizika za KVB, mlađe žene (40-53 godina) koje su imale valunge su imale manji FMD u usporedbi sa ženama koje nisu imale valunge (P = .01), što ukazuje na lošiju funkciju endotela.
Nadalje su istraživači otkrili da je veća učestalost fiziološki promatranih valunga povezana sa lošijim FMD-om među ovim skupinama (P = .03, multivarijabilni). Autori su posebno istaknuli kako je "FMD najmlađih žena s valunzima sličan FMD-u žena u najstarijoj dobi [54 do 60 godina]". Nije bilo povezanosti između valunga i FMD-a kod žena u starijoj dobi.
S obzirom na razinu E2, istraživači su utvrdili da razine nisu značajno povezane s FMD-om i da nisu smanjile povezanost između valunga i FMD kod mlađih žena (40 - 53 godina).
"Ova studija pokazuje da su valunzi u menopauzi povezani sa slabijom funkcijom endotela neovisno o E2 samo kod mlađih žena", pišu autori.
Istraživači su primijetili da su prethodne studije pokazale povezanost između ranih početnih valunga i povećanog CVD rizika te pretpostavljaju da "različiti CVD markeri mogu pokazivati različite vremenske odnose prema valunzima, počevši od endotelijalne disfunkcije preko ateroskleroze do kliničkih događaja KVD-a". Patofiziološki mehanizmi ovih povezanosti ostaju nejasni.
Menopause. Objavljeno online, 2017.