Alkohol i trudnoća
Tek je osamdesetih godina prošlog stoljeća po prvi puta objavljen znanstveni rad o specifičnom štetnom djelovanju alkohola u trudnoći i nastanku embrionalnog/fetalnog alkoholnog sindroma (Jones i Smith, 1973.). U međuvremenu je potvrđeno kako alkohol utječe različitim mehanizmima na embrionalni razvitak.
S jedne strane radi se o staničnom toksinu koji izaziva smetnje rasta, dok s druge strane izaziva određene anomalije u razvitku.
Alkohol danas vrijedi kao najčešći krivac za nastanak urođenih anomalije. Kako je njegovo djelovanje i neurotoksičkog karaktera, praktički je uvijek zahvaćen i središnji živčani sustav.
Učestalost alkoholnih oštećenja je teško procijeniti, francuske statistike navode podatak 1:212 trudnoća. Tako je ovaj problem tri puta češći u usporedbi s javljanjem Downovog sindroma.
Fetalni alkoholni sindrom
Unutar alkoholnih oštećenja razlikujemo punu sliku alkoholne embriopatije – FAS / fetalni alkoholni sindrom s tjelesnim, duhovnim i duševnim znacima bolesti od lakših formi alkoholnih efekata. S alkoholnom embriopatijom moramo računati kod redovitog i nekontroliranog konzumiranja alkohola za vrijeme trudnoće. Značajna redukcija težine novorođenčeta je prisutna već kod unosa 30 i više grama alkohola/dan, a unos od 60 i više grama alkohola/dan praćen je češćom pojavom spontanih pobačaja.
Dnevni unos više od 2.2 g/kg tjelesne težine alkohola u trudnoći (oko 150 g čistog alkohola/dan) vodi smetnjama u rastu, kao i oštećenjima u razvitku lubanje, lica, te duševnim smetnjama. Kod teških oblika alkoholizma u trudnoći, učestalost anomalija se nalazi u preko 50% trudnica.
Djeca s alkoholnom embriopatijom ostaju mala rastom, težina i opseg glavice su ispod donje granice krivulje za dob. Javljaju su snažni ispadi u razvitku motoričkih funkcija, duševna oštećenja kao i u pravilu tipičan izgled s uskim očnim prorezima, promjenama na usnama kao i anomalijama u području lica i mozga. Česte su anomalije u razvitku srca, skeleta, bubrega i očiju.
Ove tipične promjene se mogu, gledano na težinu bolesti, javiti u nekoliko stupnjeva. Pretpostavlja se kako sekundarni čimbenici, kao što su prolazna hipoglikemija tijekom trudnoće, manjak vitamina (vitamini B-skupine, folna kiselina), manjak cinka, acetaldehid i metanol igraju značajnu ulogu u nastajanju i stupnju izraženosti pojedinačnih simptoma.
Alkoholni učinci
Nešto manje izražena oštećenja usljed zloporabe alkohola označena su pojmom alkoholni učinci. Uglavnom se iskazuju na središnjem živčanom sustavu, a premda se višestruko češće javljaju od alkoholne embriopatije - teže se dijagnosticiraju.
S alkoholnim efektima mora se računati već kod redovite konzumacije umjerenih količina ili povremene konzumacije ekscesivnih količina alkohola u trudnoći. Kod zahvaćene djece su prije svega oslabljene moždane funkcije.
U školskoj dobi se javljaju poteškoće s čitanjem, pravopisom i računanjem, poteškoće u koncentraciji i pažnji, logičkom i apstraktnom razmišljanju. Ponašanje oštećene djece je često hiperaktivno i hiperagresivno.
dr. Vesna Harni