Švedska studija pokazala promjene u obrascima mentalnog zdravlja tijekom trudnoće

U Švedskoj je u razdoblju od 2003. do 2019. zabilježen porast broja dijagnoza psihijatrijskih poremećaja u žena prije, tijekom i nakon trudnoće. Iako se rizik za većinu psihijatrijskih poremećaja smanjuje tijekom trudnoće i nakon poroda u usporedbi s razdobljem prije začeća, rizik za depresiju i psihozu značajno raste neposredno nakon poroda.

Metodologija
• Istraživači su proveli nacionalnu kohortnu studiju koja je obuhvatila 1.799.010 trudnoća u 1.052.977 žena koje su rodile u Švedskoj između 2003. i 2019. godine. Podaci su prikupljeni iz Švedskog registra poroda (Medical Birth Register), koji pokriva gotovo sve porode u zemlji.
• Analiza je obuhvatila nove dijagnoze psihijatrijskih poremećaja zabilježenih u tri vremenska razdoblja: godinu dana prije trudnoće, tijekom trudnoće i godinu dana nakon poroda. Dijagnoze su preuzete iz Nacionalnog registra pacijenata i regionalnih registara primarne zdravstvene zaštite.
• Istraživači su izračunali standardizirane incidencije psihijatrijskih poremećaja po dobi i kalendarskoj godini te ih analizirali po tjednima tijekom tri navedena razdoblja, koristeći prekoncepcijske tjedne kao referentnu vrijednost.
• Podaci su uključivali zapise iz primarne zdravstvene zaštite u tri najveće švedske regije: Stockholm, Skåne i Västra Götaland, koje su činile 54,2% (1.005.886) svih trudnoća tijekom promatranog razdoblja.

Glavni rezultati
• Standardizirana stopa pojavnosti psihijatrijskih poremećaja u trudnica pokazala je porast kroz godine, osobito u prekoncepcijskom razdoblju.
• Tjedna stopa pojavnosti bila je stabilna, oko 25 slučajeva na 1000 osoba-godina u razdoblju prije trudnoće, smanjila se na 4 slučaja na 1000 osoba-godina tijekom trudnoće, a zatim se vratila na prekoncepcijsku razinu u godini nakon poroda.
• Posebni obrasci uočeni su za depresiju i psihozu: incidencija depresije bila je povećana između 5. i 15. tjedna nakon poroda, a psihoze između 0. i 20. tjedna nakon poroda.
• Autori ističu da su rizici za većinu psihijatrijskih poremećaja niži tijekom trudnoće i nakon poroda u usporedbi s razdobljem prije začeća, osim za depresiju i psihozu, čiji se rizik povećava neposredno nakon poroda.

Klinički značaj
Autori napominju da su razdoblja trudnoće i poroda ključna za kontakt žena sa zdravstvenim sustavom, što pruža priliku za edukaciju, procjenu rizika te rano otkrivanje i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Takav pristup može značajno unaprijediti mentalno zdravlje trudnica i rodilja te doprinijeti dobrobiti cijele obitelji.

Izvor
Studiju su vodile dr. Emma Brinn s Instituta za okolišnu medicinu i dr. Donghao Lu s Odjela za kliničku epidemiologiju, oba s Karolinska instituta u Stockholmu. Rezultati su objavljeni 25. rujna 2025. u časopisu Molecular Psychiatry.

Ograničenja
Iako su podaci o primarnoj zdravstvenoj skrbi prikupljeni iz tri najveće regije u Švedskoj, što obuhvaća više od polovice ispitanica, mogući su propusti u dijagnozama koje su postavljene u drugim regijama ili unutar sustava skrbi za trudnice. Studija je obuhvatila samo žene koje su zatrudnjele i iznijele trudnoću do poroda, čime su iz analize isključene one koje nisu željele trudnoću ili su je prekinule zbog novootkrivenih psihijatrijskih poremećaja. Budući da je istraživanje provedeno u Švedskoj, zemlji s visokim prihodima i univerzalnim zdravstvenim osiguranjem, rezultati možda nisu primjenjivi na države s drugačijim zdravstvenim sustavima i strategijama probira.

Swedish Study Mental Health Patterns Shift Throughout Pregnancy

Ovaj je članak nastao uz pomoć više uredničkih alata, uključujući umjetnu inteligenciju, kao dio uredničkog procesa. Prije objave, sadržaj su pregledali i odobrili urednici.

Dr. Vesna Harni