Datum zadnje izmjene: 17. 01. 2020.


Sakrospinalna histeropeksija je alternativni zahvat koji čuva maternicu kod liječenje prolapsa maternice, izvjestili su znanstvenici iz Nizozemske.

"Ova studija pokazuje, na temelju kratkoročnog praćenja, da žene mogu izbjeći histerektomiju i odlučiti se za očuvanje maternice u slučaju kada prolaps maternice treba kirurški liječiti", izjavio je Dr. Renee J. Detollenaere sa Sveučilišta u Nijmegenu, Nizozemska. "Međutim, treba uzeti u obzir sklonosti/karakteristike pacijentica te je potrebno duže praćenje koje će potvrditi ovu uspješnost nakon dužeg perioda."

Vaginalna histerektomija je najčešći kirurški postupak kod 11% do 20% žena kod kojih nastane prolaps maternice tijekom života, a postupci očuvanja maternice postaju sve popularnije alternative.

Vaginalna sakrospinalna histeropeksija uključuje podizanje i učvršćivanje maternice na sakrospinalne ligamene, a retrospektivne studije su pokazale da je "jednako učinkovita kao vaginalna histerektomija, ali s kraćim vremenom operacije, manjim gubitkom krvi, bržim oporavkom i manjom učestalosti komplikacija."

Dr. Detollenaere i kolege iz četiri nekliničkih sveučilišnih bolnica su usporedili sakrospinalnu histeropeksiju s vaginalnom histerektomijom kod koje je učinjena suspenzija uterosakralnog ligamenata u randomiziranom pokusu kod 208 žena koje su imale prolaps maternice drugog stupnja ili više (prolaps maternice 1 cm iznad himena ili izvan ulaza u vaginu).

Primarni ishod, ukupni anatomski neuspjeh, nije se značajno razlikovao između sakrospinalne histeropeksije (50%) i vaginalne histerektomije (44%), napisali su autori u svom izvješću, objavljenom u "British Medical Journal".

U analizi različitih nuspojava, anatomski recidiv u stražnjoj vaginalnoj stijenci češće se javljao kod žena iz skupine s vaginalnom histerektomijom (14%) nego u skupini sakrospinalne histeropeksije (4%). Nije bilo značajne razlike u drugim nuspojavama. Sveukupno su zabilježene dvije ozbiljne nuspojave nakon vaginalne histerektomije i tri poslije sakrospinalne histeropeksije, ali niti jedna nije bila vezana uz vrstu operacije.

Nije bilo razlika u funkcionalnim ishodima i kvaliteti života između dvije skupine. Ocjene za bol bile su veće nakon sakrospinalne histeropeksije, ali samo na 14. dan nakon operacije.

Stopa reoperacije kod ponovljenog prolapse zdjeličnih organa nije se razlikovala između dviju skupina.

"Očuvanje maternice ne zaostaje za vaginalnom histerektomijom i ženama koje trebaju kiruršku korekciju prolapsa maternice treba dati mogućnost izbora očuvanja maternice i treba izbjeći histerektomiju," zaključio je Dr. Detollenaere.

Dr. Kelly Jirschele, sa Sveučilišta u Chicagu, nedavno je ocijenila uporabu sakrospinalne histeropeksije s mrežicom kod uterovaginalnog prolapsa. Rekla je da sve dok sakrospinalna histeropeksija ne postane standardni tretman za prolaps maternice, "histeropeksija trebao ostati opcija za liječenje prolapsa organa zdjelice kod žena". Dr. Jirschele je zaključila: "Postoje kirurške opcije za liječenje uterovaginalnog prolapsa prije histerektomije."


 

Izvor: http://bit.ly/1N4stvx
BMJ 2015.



:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Poliklinika Harni
  Novosti - Sve