“Znak sjene mozga” ukazuje na fetalnu kraniosinostozu
"Znak sjene mozga", nalaz oštro ograničene akustične sjene na ultrazvuku fetalne lubanje, novi je i lako prepoznatljiv biljeg za fetalnu kraniosinostozu, uočeno je u maloj multicentričnoj retrospektivnoj studiji.
Analize ultrazvučnih slika 16 pacijenata s postnatalnom dijagnozom fetalne kraniosinostoze, prezentirane na 'International Society of Ultrasound in Obstetrics and Gynecology world congress' u Sydneyu, Australija, pokazale su da je znak sjene mozga jasno prikazan u svim slučajevima, čak i tamo gdje su suture samo parcijalno spojene.
Koautor Gustavo Malinger, voditelj odjela za ginekologiju i porodništvo (Tel Aviv Sourasky Medical Centre), kaže da se dijagnoza fetalnih kraniosinostoza najčešće teško postavlja, posebice ako dijagnoza obuhvaća sagitalne suture i ako nema takvih poremećaja u obitelji. Zbog svega toga se djeca najčešće rađaju bez postavljene dijagnoze.
"Kod frontalnih sutura postoji mogućnost dijagnostike jer je izgled glave poprilično karakterističan. U trećem tromjesječju, kada se mjeri težina fetusa ili nešto slično, primjeti se da nešto nije u redu", rekao je dr Malinger u intervjuu. "Fetusu se najčešće pristupa sa strane, dobije se aksijalna ravnina i na taj način se ne vidi sagitalna sutura".
Znak sjene mozga se pojavljuje zato što nema akustičkog prozora kroz kosti lubanje. Izgleda kao oštro ograničena tamna zona u odnosu na okolnu normalnu anatomiju mozga. Znak se jasno vidi, ne ovisi o poziciji fetusa i ne zahtijeva vizualizaciju s 3D tehnikama.
Kod svih pacijentiac je tijekom trudnoće napravljen multiplanarni neurosonografski pregled s vaginalnom i transabdominalnom sondom. Središnja gestacijska dob za postavljanje dijagnoze bila je 29 tjedana. Dijagnoza je postavljena u drugom tromjesječju samo kod pet slučajeva.
Dr Malinger kaže da je kod veoma teških slučajeva dijagnozu moguće postaviti i s 22 tjedna, ali kraniosinostoze općenito imaju tendenciju kasnijeg razvitka u trudnoći.
Prenatalna dijagnoza ne obavezuje na nikakvu intervenciju, ali je važno pripremiti roditelje što mogu očekivati nakon rođenja. "Kada su roditelji obaviješteni, možemo ih poslati na konzultaciju kod neurokirurga koji će im objasniti da će, u najvećem broju slučajeva, sve ipak biti u redu", rekao je dr Malinger.
Od 16 pacijentica koje su bile obuhvaćene istraživanjem, kod 14 fetusa se radilo o kraniosinostozi jedne suture; kod 6 fetusa je nađena kraniosinostoza frontalne suture, kod 5 sagitalne i kod 3 fetusa kraniosinostoza koronalne suture. Devet fetusa su imali izoliranu fetalnu kraniosinostozu, kod tri fetusa je dijagnosticiran Apertov sindrom, a 4 fetusa su imala anomalije CNS-a ili neke druge.
Dr Malinger navodi da ranija dijagnoza fetalnih kraniosinostoza može pomoći u otkrivanju ostalih povezanih malformacija koje se možda ne bi uočile.
Ob.Gyn. News Digital Network, 2013.