AMH pretkazuje menopauzu
Mjerenje razine AMH – "anti-Müllerovog hormona", što se koristi u procjeni ovarijske rezerve i potencijala za trudnoću u obradi neplodnosti, predstavlja vjerojatno siguran pretkazujući čimbenik starosne dobi u kojoj nastupa menopauza, ukazuju rezultati istraživanja nizozemskih znanstvenika.
Ukoliko rani rezultati ovog istraživanja budu potvrđeni, znanstvenici navode da bi mjerenje razine anti-Müllerovog hormona moglo pretkazivati nastupanje menopauze u slijedećih jednu do dvije godine već kod žena u dobi od 30 godina.
Nizozemski istraživači sa Sveučilišnog medicinskog centra u Utrechtu, navode da prva istraživanja kao i prediktivni model koji su prikazali u svom radu, pokazuju kako je AMH osjetljiviji pretkazatelj menopauze, nego što je to životna – kronološka dob pacijentice. Slijedeći korak u istraživanju će biti praćenje stvarnog nastupanja menopauze u ispitanica kod kojih je određivana razina AMH prema prikazanom matematičkom modelu.
"Upravo sada izgleda da je AMH veoma osjetljiv u određivanju životne dobi nastupanja menopauze u slijedećih jednu do dvije godine," navode Nizozemci. "Nažalost, to još uvijek u ovom trenutku ne možemo tvrditi s potpunom sigurnosti .
AMH i menopauza
Anti-Müllerov hormon nije prisutan u krvi djevojčica prije puberteta, a nakon toga razina hormona raste do otprilike tridesetih godina života.
Razina AMH u krvi odražava broj prisutnih malih folikula u jajniku jedne žene. Ovi folikuli omogućuju reprodukciju tako što osiguravaju ovulacijske mjesečne cikluse. Niska razina AMH u krvi ukazuje na slabu ovarijsku rezervu. Iz istog razloga, određivanje razine AMH je u porastu u okviru obrade neplodnosti u žena koje traže potpomognutu oplodnju.
AMH je izgleda još korisniji biljeg u utvrđivanju plodnosti jedne žene nego što je to uobičajeno određivanje FSH – folikulo-stimulirajućeg hormona, iz jednostavnog razloga jer razina AMH ne pokazuje fluktuacije tijekom menstruacijskog ciklusa.
U pokušaju istraživanja potencijala određivanja anti-Müllerovog hormona u ranom najavljivanju menopauze, nizozemski znanstvenici su mjerili razinu AMH kod 144 zdrave, plodne žene, starosne dobi između 25-45 godina, a potom su ove informacije korištene u određivanju promjena prosječne razine hormona u pojedinim starosnim skupinama.
Temeljeno na ovim rezultatima, znanstvenici su procijenili distribuciju nastupanja menopauze u skupini od 3.384 postmenopauzalnih ispitanica životne dobi između 50 i 70 godina. Ovi podaci su korišteni u izradi modela koji je pokazao da je AMH veoma osjetljiv pretkazatelj za nastupanje menopauze u dobi od 30 godina ili kasnije, pri čemu je moguć izuzetak kod pacijentica koje simptome menopauze počinju osjećati daleko ranije (u dobi od 41 godinu ili ranije) ili kasnije (u dobi od 57 godina ili kasnije) nego što je to uobičajeno.
Istraživači planiraju pratiti starije, još uvijek plodne pacijentice kako bi provjerili slažu li se stvarna dob nastupanja menopauze i pretkazana dob uz pomoć njihovog matematičkog modela.
Razumijevanje biološkog sata žene
Ukoliko se ovaj model pokaže točnim, određivanje razine AMH bi moglo pomoći ženama u njihovim ranim tridesetim godinama da bolje razumiju svoj osobni biološki sat.
"Prema onom što sada znamo, AMH bi trebao biti bolji predskazatelj menopauze nego kronološka dob", navode Nizozemci.
J Clin Endocrinol Metab. 2008;93(6):2129-34
dr. Vesna Harni