Antiepileptici u trudnoći i lošija motorika kod dojenčadi
Nova studija pokazuje da bi izlaganje antiepilepticima tijekom trudnoće moglo biti povezano s nepovoljnim učincima na psihomotorni razvoj kod novorođene djece. Cilj ove prospektivne kohortne studije je bio uočiti simptome lošijeg razvoja tijekom prvih mjeseci dječjeg život majki koje su uzimale antiepileptike tijekom trudnoće. Idući cilj je bio uočiti moguće utjecaje antiepileptika koji su uzimani tijekom dojenja.
Od 1999. do 2009.g. upisane su žene od 13.-17. tjedna trudnoće u Norvešku kohortnu studiju majki i djece. Majke su preko upitnika odgovarale na pitanja vezana uz dječji motorički i socijalni razvoj, razvoj govora i ponašanja od 6 mjeseci (n=78,744), 18 mjeseci (n=61,351) i 36 mjeseci (n=44,147). Uključeni su i podaci o dojenju unutar prve godine života. Istraživači su prilagodili majčinu dob, paritet, obrazovanje, pušenje, dojenje, depresiju ili anksioznost, uzimanje folne kiseline i kongenitalne malformacije kod djece.
Uspoređujući s kontrolnom grupom, dojenčad majki koje su koristile antiepileptike (n= 223) je imala veći rizik za lošiji razvoj motoričkih sposobnosti u dobi od 6 mjeseci (11,5% naprema 4,8%; OR, 2,1; 95% interval pouzdanosti CI, 1,3 – 3,2). Utvrđeni rizik je bio jednak kod monoterapije lamotrigina, valproata ili karbamazepina. Dojenčad majki koje su koristile multiplu antiepileptičku terapiju su imale drugačiji ishod uspoređujući s kontrolnom grupom za fine motoričke sposobnosti (25,0% naprema 4,8%, OR 4,3; 95% CI, 2,0-2,9) i socijalne vještine (22,5% naprema 10,m2%; OR 2,6; 95% CI, 1,2 – 5,5) u dobi od 6 mjeseci.
Uspoređujući s djecom majki koje su uzimale antiepileptike a koje nisu dojile ili koje su dojile manje od 6 mjeseci, djeca koja su kontinuirano dojena su imala bolji razvoj u dobi od 6 i 18 mjeseci. Bez obzira na dojenje tijekom prve godine života, izloženost antiepilepticima je bilo povezana s lošijim razvojem s 36 mjeseci. Normalan razvoj sa 6 mjeseci je uočen kod žena s epilepsijom koje nisu uzimale antiepileptike i kod djece čiji je otac imao epilepsiju.
Ograničenja studije uključuju postotak sudionika od samo 38,5% u prvoj procjeni, mogući drugi utjecaji na trudnoću i korištenje antiepileptika koji su uzimani u trudnoći kao nastavak terapije nakon porođaja. Isto tako nisu definirane posebnosti svakog trimestra, doze antiepileptika i koncentracije antiepileptika u majčinom mlijeku.
Istraživači su zaključili da je prenatalna izloženost antiepilepticima, posebice multiploj terapiji, bila povezana s lošijim razvojem finih motoričkih vještina kod dojenčadi od 6 mjeseci starosti. S obzirom da se dojenje nije pokazalo štetnim i da ima čak protektivnu ulogu, treba ohrabrivati žene da doje djecu bez obzira na antiepileptičku terapiju.
Prenatal Antiepileptic Exposure and Motor Impairment in Infants. Medscape.
Early Child Development and Exposure to Antiepileptic Drugs Prenatally and Through Breastfeeding: A Prospective Cohort Study on Children of Women With EpilepsyVeiby G, Engelsen BA, Gilhus NE