Antipsihotici lošije kontroliraju shizofreniju tijekom menopauze
Tijekom menopauze je odgovor na antipsihotične lijekove slabiji kod žena sa shizofrenijom, navode znanstvenici.
"Dobro je poznata činjenica da žene sa shizofrenijom imaju pogoršanje psihotičnih simptoma tijekom menopauze te također trebaju veće doze antipsihotika, zbog čega se ovo razdoblje smatra veoma osjetljivim kod ovih žena," rekla je Dr. Alexandre Gonzalez-Rodriguez iz 'Hospital Clinic of Barcelona', University of Barcelona, Spain.
Dr. Gonzalez-Rodriguez i kolege istraživali su razlikuje li se odgovor postmenopauzalnih žena sa shizofrenijom na terapiju antipsihotičnim lijekovima sukladno kumulativnom utjecaju izlaganja estrogenima i drugim potencijalnim kočembinicima.
Među 50 postmenopauzalnih ena sa shizofrenijom i četiri postmenopauzalne žene sa shizoafektivnim poremećajem, 42 pacijentice su pozitivno reagirale na terapiju dok 22 pacijentice nisu reagirale na terapiju, objavljeno je u internetskom izdanju znanstvenog časopisa "Journal of Clinical Psychopharmacology".
Žene koje su reagirale na terapiju nisu se razlikovale od žena koje nisu reagirale na terapiju po starosti u kojoj su dobile prvu menstruaciju, kumulativnom trajanju reproduktivne faze (izloženosti estrogenima) kao niti po antropometrijskim mjerenjima, ali je kod žena koje nisu reagirale na terapiju vremenski razmak od zadnje menstruacije statistički bio značajno dulji. Ekscitirajući simptomi bili su također značajno povezano s vremenom proteklim od zadnje menstruacije i pušenjem.
"Ovo ukazuje da žene sa shizofrenijom u postmenopauzi mogu iskusiti progresivno smanjenje djelovanja antipsihotičnih lijekova što se potencijalno objašnjava kako menopauzom i njenim posljedicama tako i adrenopauzom i posljedicama", naveli su istraživači.
"Važna klinička implikacija je mogućnost stratifikacije rizika kod ovih žena prema vremenu koje je proteklo od zadnje menstruacije", rekla je Dr. Gonzalez-Rodriguez said. "To znači, da bi žene s kraćim razmakom od menopauze imale pozitivniji odgovor na terapiju u odnosu na žene koje se javljaju sa simptomima bolesti a kod kojih je zadnja menstruacija bila prije duljeg vremena, pri čemu adrenopauza kao i menopauza može utjecati na djelotvornost lijekova.
"Naša je preporuka da buduće studije ispitaju neurobiološki temelj ovih razlika u ovisnosti o vremenu kada je bila zadnja menstruacija", dodala je Dr. Gonzalez-Rodriguez. "Hipotalamičko-hipofizarno-adrenalni sustav bi trebao biti uključen u moguća objašnjenja smanjenja reakcije na antipsihotike kod postmenopauzalnih žena.
Ulogu nadbubrežne žlijezde, genetike i drugih bioloških sustava treba nadalje istražiti, jer mnoge populacije psihotičnih bolesnika treba liječiti ovisno o njihovoj životnoj dobi."
SOURCE: http://bit.ly/2cRcBUh
J Clin Psychopharmacol 2016.
Dr. Vesna Harni