Bolest mačjeg ogreba u trudnoći
Do sada najveće izvješće o ishodu trudnoća u žena koje su dobile bolest mačjeg ogreba- uključivalo je samo 8 slučajeva! - ukazuje na to da ova infekcija ne šteti djetetu. Ipak, autori navode da je istraživanje dalo premalo podataka za bilo kakve konačne odgovore/rješenje problema.
Šest žena rodilo je zdravo dijete, jedna je spontanopobacila u prvom tromjesečju, a druga je odlučila pobaciti iz razloga nevezanih uz samu infekciju. "Mislim da s pristojnom sigurnošću možemo reći da je šest od osam trudnoća završilo rađanjem zdravog djeteta, a nakon nekoliko godina praćenja, djeca su ostala zdrava", kaže dr. Todd Florin iz Dječje bolnice u Philadelphiji, koji nije bio uključen u istraživanje.
Bartonella henselae je bakterija koja se s mačaka prenosi na ljude i uzrokuje bolest mačjeg ogreba. Na mjestu ogreba, za 3-10 dana nastaje eritematozna papula s krustom na površini, a za 2 tjedna povećanje regionalnih limfnih čvorova koji se uskoro počinju prazniti kroz fistulozni otvor. Mnogi zaraženi imaju vrućicu i malaksalost. U oko 10% oboljelih mogu se razviti puno teži simptomi, kao što je privremeni gubitak vida ili infekcija mozga. Pacijenti često budu liječeni antibioticima, ali oni nemaju jasan povoljni učinak na bolest i još se ne zna ubrzava li njihova primjena izlječenje. Bolest može trajati tjednima i mjesecima.
Dr. Michael Giladi s Klinike za zarazne bolesti Medicinskog centra Sourasky u Tel Avivu, kaže da je 7 od 100,000 ljudi inficirano Bartonellom henselae.
Sa svojim kolegama, u izvješću objavljenom u ožujku u časopisu Obstetrics and Gynecology, naglasio je da su poznati slučajevi novorođenčadi umrlih od B.henselae, ali inače postoji jako malo informacija o utjecaju bolesti mačjeg ogreba na trudnoću. Sa svojim timom, prikupio je informacije o svakom slučaju bolesti mačjeg ogreba u trudnoći u Izraelu tijekom perioda 2000.-2010. Godine. Ukupno su imali 8 slučajeva na više od 1.6 milijuna porođaja tijekom deset godina. Dr. Giladi kaže da nema načina saznati je li Bartonella bila uključena u spontane pobačaje. „Nažalost, biopsija se ne radi, tako da ne možemo zaključivati o riziku pobačaja ili problemima s djetetom. Upravo suprotno, sve žene rodile su zdravu djecu“, kaže dr. Giladi.
Žena koja je pobacila, imala je povećane limfne čvorove nađene CT-omom. Nitko nije sumnjao da ima bolest mačjeg ogreba, već se sumnjalo na rak. Zabrinutost da bi CT mogao naškoditi nerođenom djetetu, dovela ju je do odluke za pobačaj.
Dr. Florin kaže da je studija korisna, jer podsjeća liječnike na bolest mačjeg ogreba, ali imamo premalo podataka da bismo odredili koliko je ona razlog za zabrinutost u trudnoći. Žene treba stalno podsjećati da se u trudnoći pridržavaju preporuka- da dobro operu ruke nakon igre s mačkama i čišćenja njihovih posuda za hranu ili izmet.
Ova skupina znanstvenika nastavlja raditi na unaprjeđenju terapije za bolest mačjeg ogreba.
Obstet Gynecol 2012.