Datum zadnje izmjene: 21. 01. 2020.


Smanjenje udjela ugljikohidrata i povećanje udjela bjelančevina u prehrani statistički značajno poboljšavaju šansu za ostvarenje trudnoće i porođaja nakon ″in vitro fertilizacije″ - IVF, rezultat je novijih istraživanja.

Učinak se registrira na ″razini jajne stanice″, rekao je Dr. Jeffrey Russell iz Instituta za reprodukcijsku medicinu, Newark. Rezultati su prezentirani na 61. godišnjem sastanku Američkog udruženja porodničara i ginekologa.

Dijeta bogata ugljikohidratima stvara neprijateljsko okruženje čak i prije zanošenja i implantacije, objasnio je.

"Jajna stanica i embrij ne napreduju dobro u okružju s visokim sadržajem šećera." Smanjenjem količine ugljikohidrata u prehtani i povećanjem udjela bjelančevina, "omogućujete kupanje jajne stanice u dobrim, zdravim i hranjivim sastojcima," rekao je.

 

 

 

Jajna stanica i embrij se ne razvijaju dobro u okolini bogatoj glukozom


Dr. Russell je rekao kako je ovo istraživanje potaknuti lošim kvalitetom embrija koje je vidio kod mladih, zdravih žena koje su prošle kroz IVF program. "Nismo mogli shvatiti zbog čega. Ove žene nisu imale prekomjernu težinu, niti su bolovale od dijabetesa," rekao je.

Istraživanjem je obuhvaćeno 120 žena, između 36-37 godina starosti, koje su vodile kompletan dnevnik prehrane tijekom 3 dana. Način prehrane je otkrio da je kod nekih od ovih žena, dnevni udio ugljikohidrata u prehrani iznosio 60% i 70%. "Za doručak bi jele zobenu kašu, za ručak bi uzele pecivo, večerale bi tjesteninu bez bjelančevina," naveo je Dr. Russell.

Ispitanice su razvrstane u jednu od dvije skupine: žene kod kojih je prosječni udio bjelančevina u prehrani bio veći od 25% (n = 48), i žene čija je prehrana sadržavala manje od 25% bjelančevina (n = 72). Nije nađena razlika u prosječnoj vrijednosti indeksa tjelesne mase između ove dvije skupine pacijentica (oko 26 kg/m²).

Ishod IVF postupka se statistički značajno razlikovao kod ove dvije skupine žena. Razvitak embrija do stadija blastociste češće se odvijao u skupini pacijentica s većim unosom bjelančevina u odnosu na skupinu s manjim udjelom bjelančevina u prehrani (64% vs 33.8%; P < .002), kao što je to bilo i u pogledu stope kliničkih trudnoća (66.6% vs 31.9%; P < .0005) te porođaja (58.3% vs 11.3%; P < .0005).

Kada je udio bjelančevina u prehrani bio veći do 25%, a prehrana je sadržavala manje od 40% ugljikohidrata, stopa kliničkih trudnoća se penjala i do 80%, navode autori, koji svim pacijenticama u IVF postupku savjetuju smanjenje unosa ugljikohidrata i povećanje unosa bjelančevina prehranom.

"Nije potrebno ograničenje kalorijskog unosa, ali je važno da je udio bjelančevina veći od 25%. Ovdje se ne radi o programu smanjenja težine da bi se ostvarila trudnoća, nego o zdravijoj prehrani kako bi se ostvarila trudnoća," rekao je Dr. Russell.

 

 

 

 

 

 

Natrag prema temeljnom pitanju


U istraživanju koje je prezentirano na godišnjem sastanku Američkog udruženja za reprodukcijsku medicinu (American Society of Reproductive Medicine - ASRM) tijekom prošle godine, IVF pacijentice koje su promijenile prehranu u pravcu niskog udjela ugljikohidrata i većeg unosa bjelančevina, u ciklusima nakon promjene prehrane je stopa razvitka embrija do stadija blastociste porasla s 19% na 45% dok je stopa kliničkih trudnoća porastla sa 17% na 83%.

Čak i kod pacijentica koje ne idu u IVF program, a koje imaju sindrom policističnih ovarija, registrirana je veća stopa trudnoća nakon promjena u prehrani, zabilježio je Dr. Russell.

Ova studija pokazuje kako malo znamo o učinku mikronutrijenata u dijeti na različite aspekte reprodukcije. Široko smo otvorili polje za buduća istraživanja kao i goruće pitanja jesu li ugljikohidrati u cijelosti ili samo inflamatorni učinak glutena u žitaricama odgovorni za štetni učinak na IVF ishod.
Povezanost između visoke razine glukoze u krvi i IVF uspješnosti je "zanimljiv nalaz koji zaslužuje daljnje istraživanje," komentirala je Dr. Sharon Phelan, University of New Mexico, Albuquerque, članica stručnog komiteta ACOG.

"Premda razina glukoze nije bila dovoljno visoka da bi se postavila dijagnoza dijabetesa, bila je dovoljno velika za toksični učinak na razvitak blastociste," rekla je. "Možda je ovo novi poziv da vratimo našim 'korijenima,' odnosno ponovno osnovnoj prehrani."

 

 

 

 


American Congress of Obstetricians and Gynecologists (ACOG) 61st Annual Clinical 2013, Abstract 96.



:: dr. sc. Vesna Harni, dr.med.:: spec. ginekologije i opstetricije ::
  Novosti - Sve