Dobrobiti mediteranske prehrane

Rezultati novog pregleda ukazuju na to da mediteranska prehrana bez ograničenja unosa masti može smanjiti učestalost kardiovaskularnih (CV) događaja, malignih bolesti i dijabetesa tipa 2. "Naš glavni zaključak je da postoje ograničeni dokazi iz randomiziranih studija da mediteranski način prehrane bez restrikcija unosa masti može biti povezan sa smanjenom učestalošću kardiovaskularnih događaja, sa svim vrstama malignih oboljenja, rakom dojke i dijabetesom mellitusom tipa 2, ali ne utječe na sve uzroke mortaliteta ", napisali su Dr. Hanna E. Bloomfield, doktor znanosti iz Minneapolis Veterans Affairs Medical Center, Minnesota, i kolege.

Rezultati sustavnog pregleda i meta-analize su objavljeni u online izdanju "Annals of Internal Medicine". Unatoč napretku u dijagnostici i liječenju, kronične bolesti kao što su CV bolesti, rak i dijabetes su i dalje među vodećim uzrocima pobola i smrtnosti u SAD-u. Prema dr Bloomfield i kolegama, opći mortalitet zbog CV bolesti i prevalencija dijabetesa su porasli za više od 40% u zadnja 2 desetljeća.

"Tipična zapadna prehrana u kojoj ima puno zasićenih masti, šećera i rafiniranih žitarica je uzročno povezana s razvojem kardiovaskularnih bolesti, dijabetesom [tip 2] i nekim vrstama raka, uključujući rak debelog crijeva i dojke," navode autori.Mediteranska prehrana je bogata voćem i povrćem u kojima ima puno mononezasićenih masti (30% do 40% od ukupnog unosa kalorija dnevno) – posebno se to odnosi na maslinovo ulje – te puno mahunarki i ribe, s niskim do umjerenim unosom mliječnih i mesnih proizvoda. Nekoliko studija je pokazalo benefit u poboljšanju različitih kliničkih ishoda, uključujući i smanjenje ukupne smrtnosti.

Dr. Bloomfield i kolege su proveli istraživanje da bi procijenili zdravstvene prednosti mediteranske prehrane i usporedili prehranu u Sjevernoj Americi s takvom vrstom prehrane.

"Zdrava hrana može sadržavati puno masnoće"

Autori su pretražili razne elektroničke baze podataka da bi našli određene studije. Među njima su bila kontrolirana ispitivanja koja su uključivala 100 ili više osoba koje su bile praćene najmanje 1 godinu za mortalitet, CV bolesti, visoki krvni tlak te dijabetes s krajnjim ishodima. Također su uključene kohortne studije čiji su sudionici praćeni što se tiče ishoda malignih oboljenja. Definirali su mediteransku prehranu bez ograničenja ukupnog unosa masti i sa uključenjem dviju ili više od sedam komponenti: povoljan omjer mononezasićenih-zasićenih masti, visok unos voća i povrća, visoka potrošnja mahunarki, visoki unos žitarica, umjereni unos crvenog vina, umjerena konzumacija mliječnih proizvoda te niski unos mesa i mesnih proizvoda ali uz visoku potrošnju ribe.

Ukupno je bilo 90 članaka iz 56 studija koje su zadovoljile kriterije za uključivanje. Prema autorima, podaci iz jedne velike primarne studije o prevenciji su pokazali da su, u usporedbi s pojedincima koji su slijedili kontrolnu dijetu, sudionici koji su slijedili mediteranski način prehrane imali nižu pojavu velikih kardiovaskularnih događaja kao što su infarkt miokarda, moždani udar ili smrtni ishod (omjer rizika [OR] 0,71), karcinom dojke (OR 0.43), i dijabetes (OR 0,70). Istraživači su također napravili zajedničku analizu primarnih kohortnih studija o prevenciji koje su analizirale ishode kod malignih oboljenja i usporedili su skupine s najvećim i najmanjim pridržavanjem mediteranske prehrane.

Ovi rezultati pokazuju da su, u usporedbi s osobama s najmanjim pridržavanjem, oni s najvećim pridržavanjem mediteranske prehrane imali smanjenje od 14% u ukupnoj smrtnosti od raka (OR 0,86 | 13 studija), 4% manju učestalost kod svih vrsta raka (OR 0.96 | tri rada), te smanjenje od 9% u incidenciji raka debelog crijeva (OR 0.91 | devet studija). "Otkrili smo u našem istraživanju da zdrava prehrana može uključivati puno masnoće, pogotovo ako je zdrava masnoća, a naglasak u SAD-u barem u posljednjih trideset godina je da je važno smanjiti unos masti – svih vrsta masnoća", izjavila je Dr. Bloomfield u "American College of Physicians Soundbites video".

"Ispada da je epidemija pretilosti u ovoj zemlji vjerojatno nastala zbog povećane potrošnje rafiniranih žitarica i šećera, a ne toliko zbog potrošnje masti", dodala je. Međutim, istraživanje je pokazalo nedosljedne, minimalne ili nikakve dokaze koji se odnose na druge ishode, uključujući i sveukupni mortalitet, hipertenziju, kognitivne funkcije, bolesti bubrega, reumatoidni artritis i kvalitetu života. "Buduća istraživanja bi trebala uključiti randomizirane studije u američkoj populaciji za procjenu pridržavanja, učinkovitosti i utjecaja na širi spektar kliničkih ishoda. Trebalo bi modelirati studije kako bi se utvrdilo je li posebnost mediteranske prehrane ili kombinacija drugih načina prehrane bolja od drugih. Trebalo bi randomizirati ispitivanja za procjenu učinkovitosti mediteranske prehrane u usporedbi s drugim načinima zdrave prehrane, kao što su DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) ili neke druge dijete ", zaključili su.

Ann Intern Med. Objavljeno on-line, 2016.