Dugotrajno dojenje povezano s visokim IQ u odrasloj dobi
Dugotrajno dojenje je povezano s višom inteligencijom u odrasloj dobi, višim školovanjem i višim prihodima, navodi se u studiji objavljenoj 17. ožujka u Lancet Global Health. "Naša studija daje prve dokaze da produljeno dojenje ne samo da povećava inteligenciju barem do 30 godina starosti nego također ima utjecaja na individualnoj i društvenoj razini u poboljšanju obrazovanja i razvoju sposobnosti", izjavio je u časopisu koautor studije Bernardo Lessa Horta, dr.sci., iz Federalnog Sveučilišta u Pelotasu, Brazil.
"Ono što je jedinstveno kod ove studije je činjenica da u populaciji koju smo proučavali dojenje nije bio češće među visokoobrazovanim ženama s visokim dohotkom nego je bilo ravnomjerno raspoređeno po društvenim klasama. Prethodne studije iz razvijenih zemalja su kritizirane jer nisu uspjele razdvojiti učinke dojenja prema društveno-ekonomskim različitostima, ali naš rad je to po prvi puta napravio." Istraživači su proveli prospektivnu populacijsku kohortnu studiju grupe novorođenčadi rođene 1982. godine u Pelotas, Brazil. Bilježili su podatke o dojenju u ranom djetinjstvu i ispitivali IQ (Wechsler Adult Intelligence Scale, 3. verzija), stupanj obrazovanja i prihode kada su bili otprilike u dobi od 30 godina.
Istraživači su koristili višestruku linearnu regresiju i prilagodili za 10 kovarijabli, uključujući obrazovanje roditelja, prihode po domaćinstvu, porijeklo, pušenje majki tijekom trudnoće, životnu dob, vrstu porođaja, indeks tjelesne mase majke prije trudnoće, gestacijsku dobi i porođajnu težinu. Informacije o IQ i trajanju dojenja su bile dostupne za 3493 od 5914 novorođenčadi upisanih u studiju. Istraživači su našli pozitivnu povezanost između ukupnog trajanja dojenja i inteligencije, obrazovanja i prihoda, kao i vezu između trajanja dojenja i IQ te obrazovanja.
Nakon prilagodbe podataka, oni koji su bili hranjeni majčinim mlijekom 12 mjeseci ili duže su imali veći IQ (razlika, 3,76 bodova; 95% interval pouzdanosti [CI], 2,20-5,33 bodova), više godina školovanja (razlika, 0,91 godine, 95% CI, 0,42-1,40 godina), veće mjesečne prihode (razlika, 341,0, 95% CI, 93,8 - 588,3) u usporedbi s onima koji su bili hranjeni majčinim mlijekom manje od 1 mjesec. "Većina utvrđenih razlika je važna u smislu javnog zdravstva", navode autori. "Razlika u IQ između najekstremnijih skupina je bila gotovo četiri boda ili oko trećine standardnog odstupanja; porast od 0,9 godina u obrazovanju odgovara otprilike četvrtini standardne devijacije, a razlika u prihodima od R $ 341 je ekvivalent za trećinu prosječnog prihoda."
"Vjerojatni mehanizam u podlozi učinka majčinog mlijeka na inteligenciju je prisutnost dugolančanih zasićenih masnih kiselina (DHAs) koje se nalaze u majčinom mlijeku a koje su bitne za razvoj mozga. Naše otkriće da dojenje pozitivno djeluje na IQ u odrasloj dobi pokazuje da je bitna i količina mlijeka koja se konzumira, " objasnio je u priopćenju Dr. Horta.
U povezanom komentaru, Erik Lykke Mortensen, mr.sc., iz Odjela za javno zdravstvo i Centra za zdravo starenje Sveučilišta u Kopenhagenu, Danska, piše: "Tijekom dobi, učinci ranih razvojnih čimbenika mogu biti smanjeni zbog utjecaja kasnijih okolišnih čimbenika ili se mogu poboljšati jer kognitivna sposobnost utječe na stupanj obrazovanja i profesionalna postignuća .... Studija Victora i kolega sugerira da se učinci dojenja na kognitivni razvoj vide i u odrasloj dobi, a to ima važne javnozdravstvene implikacije." Mortensen zaključuje: "Rezultati ove brazilske skupine ukazuju da dojenje može imati dugoročne učinke na inteligenciju u populaciji a taj učinak možda djeluje na opći životni razvoj i postignuća poput obrazovanja i prihoda. No, ovi rezultati moraju biti potkrijepljeni budućim istraživanjima dizajniranim tako da se usredotoče na dugoročne učinke i važna životna postignuća povezana s dojenjem. "
Lancet Glob Health . Objavljeno online 2015.
Poliklinika Harni