Ekstremna nedonošenost i astma
Ekstremno nedonošena djeca, porođena između 23.-27. tjedna trudnoće, imaju povišeni rizik pojavnosti astme najkasnije u ranoj adolescenciji, ukazuju rezultati švedske nacionalne kohortne studije, objavljene u znanstvenom časopisu Pediatrics.
"Prerani porođaj povezan je sa simptomima sličnim astmi u djetinjstvu i vjerojatno u adolescenciji. Dugoročni rizik pojavnosti astme nije poznat, a sve je relevantniji s obzirom da veći broj prerano rođene djece ulazi u adolescenciju i odraslo dob", navode američki znanstvenici iz Department of Medicine and Stanford Prevention Research Center, Stanford University."Naš cilj bio je istražiti koriste li prerano rođena djeca češće lijekove za astmu u ranoj adolescenciji u odnosu na terminski rođenu djecu."
Svih 622,616 novorođene djece u Švedskoj u razdoblju između 1973. do 1979 godine, praćena su do starosne dobi između 25.5 i 35.0 godina, kako bi se ustvrdilo propisivanje lijekova protiv astme između 2005. – 2007. godine. Analiza je temeljena na podatcima sakupljenim iz svih ljekarni u Švedskoj. Astma je definirana na način da su jednoj osobi propisana oba inhalatora, beta-2-agonist i glukokortikoid ili kombinacija koja sadrži beta-2-agonist i druge lijekove koji se primjenjuju kod opstruktivnih bolesti dišnog sustava.
Mladi adolescentni rođeni ekstremno prerano (između 23. – 27. tjedna trudnoće) u usporedbi s onima rođenim "na vrijeme", 2.4 puta češće su koristili lijekove protiv astme. No međutim, kasnije prerano rođena djeca (između 28.-32. tjedna, odnosno između 33.-36. tjedna trudnoće) nisu tijekom adolescentnog razdoblja koristili lijekove protiv astme češće od vršnjaka rođenih na termin.
"Ovo je prva studija dovoljne statističke uvjerljivosti kojom je istraživana pojavnost astme tijekom i nakon adolescencije u osoba koje su rođene ekstremno prije termina porođaja", navode autori. "Rezultati ukazuju da su ekstremno prerano rođena djeca (23.-27. tjedan trudnoće), izložena povećanom riziku obolijevanja od astme najkasnije tijekom rane adolescencije."
"Dodatna istraživanja trebaju potvrditi ove rezultate u drugim populacijskim studijama, te razjasniti biološke mehanizme ove povezanost", zaključak je znanstvenika. "Prepoznavanje ekstremne nedonošenosti kao potencijalno važnog čimbenika u nastanku astme tijekom kasnijeg života može dovesti do boljeg otkrivanja i liječenja osjetljivih osoba tijekom njihovog cijelog života, te je sve važniji obzirom na sve veći broj ovih osoba koje ulaze u adolescenciju."
Pediatrics. Published on-line March 21, 2011 doi:10.1542/peds.2010-2603
dr. Vesna Harni