Datum zadnje izmjene: 18. 01. 2020.

Klinički kontekst

Poznato je da djeca rođena iz postupaka potpomognute oplodnje imaju veći rizik za kardiovaskularne disfunkcije. Ove tehnologije mogu dovesti do sindroma hiperstimulacije jajnika (OHSS), ali je li OHSS igra nekakvu ulogu u kardiovaskularnoj disfunkciji u potomaka još uvijek nije poznato.

OHSS je povezan s povišenom razinom serumskog estradiola; masivnim cističnom povećanjem jajnika; i pomak tekućine iz intravaskularnog odjeljka u peritonealnu, pleuralnu ili perikardnu šupljinu. Ciljevi ovog retrospektivnog istraživanja bili su ispitati kardiovaskularnu funkciju među potomcima majki s OHSS i ocijeniti mehanizme u podlozi.
 

Sažetak istraživanja i perspektiva

Kod nekih beba začetih IVF postupkom, srčana disfunkcija može biti povezana s prekomjernim razinama majčinih hormona pri začeću i tijekom trudnoće, ukazuje novo istraživanje.

OHSS, rijetka i komplikacija opasna po život, predstavlja pretjerani odgovor na uobičajenu IVF stimulaciju jajnika, može dovesti do suprafizioloških razina estrogena u maternici, rekao je dr. Gu-feng Xu, MD, sa Sveučilišta Zhejiang u Hangzhou, Kina.

"Ono što možemo učiniti, je izbjegvanje hiperstimulacije jajnika tijekom IVF-a," rekao je on. U stvari, pristup kojim bi se uklonile komplikacije kod majke, uključujući i torziju jajnika ili rupturu, tromboflebitis i bubrežnu insuficijencije, već se naširoko koriste.

Dr. Xu i njegov tim su uspoređivali funkcije srca korištenjem Doppler ehokardiografije, kod 42 djece iz IVF postupaka, koja su rođene nakon hiperstimulacije jajnika kod majke, 34 djece iz IVF postupaka čije su majke nisu imale hiperstimulaciju i 48 spontano začete djece.

Rezultat ovog istraživanja predstavljen je na godišnjem sastanku Američkog društva za reproduktivnu medicinu , a objavljeni su u časopisu "Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism".

"Hiperstimulacija ovarija je dijagnosticirana i klasificirana prema kriterijima koja su postavili Golan i Weissman," rekao je dr Xu (Reprod Biomed Online 2009. godine; 19. 28-32). "Kada se u ovom istraživanju spominje hiperstimulacija, onda se povišene razine serumskog estradiola, masivno povećanje cistično prođirenih jajnika i pomak tekućine iz intravaskularnog odjeljka u peritonealnu, pleuralni ili perikardnu šupljinu."

U vrijeme pregleda, sva djeca su bila u dobi između 3 do 7 godina, a djece čije su majke imale povijest srčanih bolesti su isključena iz analize.

Dopler-ehokardiografski pregled, pored kontrole porođajne težine i gestacijske dobi pri porodu pokazao je da su djeca koja su bila izložena hiperstimulaciji jajnika u maternici imala znatno niži mitralni E/A omjer (1,63) od IVF djece koja nisu bila izložena hiperstimulaciji (1,75) i djece koja su spontano začeta (1,79).

Izložena djeca su imala manje sistoličke, kao i manje dijastoličke promjere zajedničkih karotidnih arterija nego neizložena IVF djeca i spontano začeta djeca.

Izložena djeca imala su veće oštećenje protoka posredovanog dilatacijom (5,13%) nego neizložena IVF djece (7,63%) i spontano začeta djeca (9,82%).

Učinak na ekspresiju proteina

U zasebnoj studiji, prikupljene su pupčane vrpce od 7 žena s hiperstimulacijom jajnika i 7 žena iz spontano začetih trudnoća. Analiza je pokazala različitu ekspresiju mnogih bjelančevina u 2 skupine.

"Ustanovljena je različita genska ekspresija u uzorcima skupine s hiperstimulacijom jajnika, u usporedbi sa skupinom spontano začete djece, što ukazuje na značajan utjecaj hiperstimulaciju jajnika na proteinsku ekspresiju", naveo je dr. Xu.

Naglasio je da su promjene u toj studiji bili su još uvijek uglavnom u granicama normale i subkliničkog karaktera. "Iako su ove razlike priznate kao potencijalni čimbenici kardiovaskularnog rizika, dugoročnaprisutnost i povezanost s kardiovaskularnim obolijevanjem u odrasloj dobi ostaju nejasni", istaknuo je. "Dakle, potrebno je provesti dulje praćenje ove djece kako bi se utvrdilo je li hiperstimulacije jajnika u trudnoći ostaje faktor rizika u kasnijem životu."

To "je vrlo zanimljiv članak, ali razumljivo i vrlo zabrinjavajuće", rekao je dr Roger Hart, MD, sa Sveučilišta Zapadne Australije u Perthu, koji je sudjelovao u pregledu dugoročnih rezultata IVF djece (Hum Reprod Update 2013. godine; 19: 232-243.).

"Tu je očito zabrinutost da su djeca imala neku predispoziciju prema kardiovaskularnoj disfunkciji u trenutku zapošljavanja, o čemu se vrlo malo navodi o procesu selekcije", rekao je. "Postoji mogućnost genetskih razlika u žena koje su u opasnosti od hiperstimulacije jajnika, što može dovesti do povećane sklonosti prema kardiovaskularnoj disfunkciji u ove djece."

Dobra vijest je da je "većina ustanova u kojima se provodi IVF sada jako dobra u održavanju niske stope hiperstimulacije jajnika, jer postoje mnogobrojni dostupni načini za sprečavanja," rekao je dr Hart.

American Society for Reproductive Medicine (ASRM) 2014 Annual Meeting: Abstract O-67. Presented October 20, 2014.

Naglasci istraživanja

  • Ova retrospektivna kohorta studija odvijala se u sveučilišnoj bolnici u Kini među skupinama usklađenih za gestacijsku dob pri porodu i porođajnu težinu.
  • Korištenjem Doppler ehografija, istražitelji su uspoređivali kardiovaskularne funkcije u 42 djece rođene od žena s OHSS, u 34 djece majki bez OHSS koje su prošleIVF, i kod 48 djece, koja su spontano začete.
  • Srednja dob djece bila je oko 4,5 godine (u rasponu 3 - 7 godina).
  • U usporedbi s djecom čije majke nisu imale hiperstimulaciju jajnika tijekom IVF postupka i spontano začetom djecom, djeca majki s OHSS imala su značajno manji mitralni E /A omjer, manji sistolički i dijastolički promjer zajedničkih karotidnih arterija i oslabljen protok posredovan dilatacijom.
  • Međutim, sve 3 skupine su imale sličnu debljinu arterijske intime i medije, te indeksa arterijske krutosti.
  • Proteomička analiza identificirala je 1,640 proteina iz pupčane krvi djece iz IVF postupaka s OHSS i spontano začete djece, od kojih su 40 pokazivali različitu ekspresiju i odabrani za daljnju analizu.
  • Analiza je pokazala da su estradiol i progesteron podizali aktivnost regulatora.
  • Analiza različito izraženih proteina pokazala je značajne promjene u metaboličkim putevima, uključujući metabolizam glukoze (glukoneogeneza I. i glikoliza I) i oksidativnog stresa (NADH reparacija, degradacija superoksidnih radikala, oksidativna fosforilacija, NAD fosforilacija i defosforiliranje, i glutationska redoks reakcija I ) između dvije skupine.
  • Deregulacija metabolizma glukoze i oksidativnih puteva ukazuje da bi oni mogli biti uključeni u mehanizme povezane s kardiovaskularnim promjena kod potomaka žena s OHSS.
  • Na temelju aktualnih nalaza, znanstvenici su zaključili da su djeca iz IVF postupaka čije su majke razvile OHSS imala razne kardiovaskularne poremećaje, te da bi učinci suprafizioloških razina estradiola i progesterona mogli igrati neku ulogu u temeljnoj patofiziologiji.
  • Ograničenja studije uključuju potencijalne nusnalaze i ograničeno trajanje praćenja.
  • Istraživači preporučuju dulje praćenje kako bi se utvrdilo jesu li ovaj povećani kardiovaskularni rizik kod djeca rođene od majki s OHSS ostaje i u kasnijem životu.

 

Kliničke implikacije

 

  • Nalazi retrospektivne kohortne studije ukazuju da djeca rođena iz IVF postupaka kod žena s hiperstimulacijom jajnika imaju razne vrste kardiovaskularnih poremećaja, u usporedbi s djecom iz IVF postupaka kod žena bez OHSS i spontano začete djece.
  • Proteomička analiza krvi pupčanih arterija ukazuje da bi posljedice suprafizioloških razina estradiola i progesterona mogli igrati neku ulogu u patofiziologiji predisponirajućih poremećaja u djece rođene od žena s OHSS.


dr.Vesna Harni

  Novosti - Sve