HPV infekcija i molekularni mehanizmi
Rak vrata maternice s incidencijom obolijevanja od gotovo 500.000 žena godišnje u svijetu i smrtnošću od 200.000 žena godišnje predstavlja nakon raka dojke drugo najčešće maligno oboljenje žena.
Rak vrata maternice infektivno je oboljenje, izazvano infekcijom s humanim papiloma virusom.
Humani papiloma virusi su u većini slučajeva bezopasni virusi koji izazivaju kožne bradavice. Dva najznačajnija predstavnika humanih papiloma virusa, okrivljenih za nastanak raka vrata maternice su humani papiloma virus 16 i 18 - HPV16 i HPV18, koji se danas izoliraju u gotovo svim slučajevima raka vrata maternice.
Pri tome se HPV18 daleko češće nalazi kod tzv. adenokarcinoma vrata maternice, koji su osobito agresivni.
Znanstvenici berlinskog Max-Delbrück-Zentrum-a razjašnjavaju molekularne mehanizme zloćudne preobrazbe zdrave stanice inficirane s HPV18.
Glavnu ulogu u procesu maligne alteracije stanice igra zapravo humani protein, označen kao nucleolin. Nukleolin je značajan u normalnim procesima stanične diobe, kao i drugim biološkim procesima u jednoj stanici.
Berlinski istraživači nalaze kako se upravo nukleolin veže u takozvanoj S-fazi stanične diobe na "kontrolne" elemente virusa u stanicama vrata maternice inficiranim s HPV18 i aktivira virusne onkogene E6 i E7.
Kako je od ranije poznato genetički materijal virusa inkorporiran je u genom kako inficirane, tako i maligno alterirane stanice.
S-faza stanične diobe je ključni proces u diobi stanica zdravog organizma. To je vrijeme kada u diobi stanice dolazi do udvostručavanja kompletnog kromosomskog seta jedne stanice, čiji će jedan set naslijediti novonastala stanica.
Aktivirani viralni onkogeni odgovorni su za daljnju neprestanu diobu stanica koje poprimaju maligne karakteristike.
Nastanak maligne stanice odvija se u nekoliko stupnjeva, a uloga nukleolina je pri tome ključnog karaktera.
Nukleolin se u zdravim stanicama vrata maternice nalazi ravnomjerno raspoređen. Već kod predstadija raka vrata maternice dolazi do snažne promjene u raspodjeli nukleolina u staničnim jezgrama.
Ovaj nalaz bi se mogao eventualno iskoristiti i u planiranju novih testova za rano otkriće raka vrata maternice.
Istraživači se nadaju da će uskoro moći objasniti i razlog nepravilne raspodjele nukleolina što bi moglo poslužiti u otkrivanju novih metoda terapije raka vrata maternice.
J Experiment Med 2002; Vol 196; 8:1-13
dr. Vesna Harni