Inducirani porod i oboljenja iz autističnog spektra
Nije uočena povezanost između indukcije porođaja i povećanog rizika nastanka autističnih poremećaja kada se uzmu u obzir obiteljske varijable, ukazala je nova studija. Ovi rezultati su u suprotnosti s prijašnjim istraživanjima koja su povezala indukciju porođaja i autizam.
Razlika leži u uporabi različitog dizajna istraživanja. Znanstvenici su u aktualnom istraživanju koristili obiteljsku usporedbu koja je uključivala parove braće i sestara ili prvih rođaka rođenih različitim modusom, odnosno uspoređivano je dijete rođeno nakon indukcije poroda s rođakom koji je rođen bez indukcije poroda, napisali su Dr. Anna Sara Oberg i kolege u članku objavljenom u online izdanju časopisa "JAMA Pediatrics". Ovo je omogućilo autorima "kontrolu svih zajendičkih majčinih čimbenika, prisutnih u svim trudnoćama, koji nisu obuhvaćeni ili izmjereni u registrima ali koji kako izgleda, mogu utjecati na povezanost između indukcije poroda i nastanka neurorazvojnih poremećaja u potomaka."
Ovi rezultat ukazuju da zabrinutost u vezi nastanka poremećaja iz autističnog spektra, ne bi trebala biti faktor u donošenju kliničke odluke o tome traba li inducirati porod, napisali su autori.
Dr. Oberg, iz Zavoda za epidemologiju na Sveučilištu Harvard, Boston, Massachusetts, i koautori su proučavali živorođenu djecu u Švedskoj, porođenu između 1992. – 2005. godine. Uporabom nekoliko državnih registara koji obuhvaćaja sve švedske stanovnike, zabilježili su sve inducirane porode, dijagnoze autizma, majčin način života i socio-ekonomske informacije kao što su reprodukcijska povijest, pušenje, zdravstvena povijest i stanje suživota. Autori su pratili svu djecu rođenu tijekom praćenog razdoblja do kraja 2013. godine, do postavljanja dijagnoze autizma, smrti ili emigracije iz Švedske.
Početna analiza je obuhvaćala godinu rođenja, broj djece i životnu dob majke kao i indukciju poroda. Istraživači su zatim dodali druge kovarijable, ukljućujući nepromjenjive kao što je bila majčina razina obrazovanja, tako i promjenjive, specifične za svaku trudnoću, poput pušenja u trudnoći, višeplodne trudnoće, preeklampsije i urogenitalnih infekcija među ostalima. Konačni model je uključivao "fiksni učinak" prilagodbe kako bi se omogućila usporedba između majčinih braće i sestara kao i majčinih prvih rođaka, dok je račun za kovarijante bio jedinstven za svaki porođaj.
Kohorta je ukupno obuhvatila 1,362,950 članova, uključujući 22,077 osobe s dijagnozom autističnog poremećaja tijekom razdoblja praćenja. Indukcijom porođaja je tijekom istraživanja na svijet došlo 11% živorođene djece. Promatranjem majčinih braće i sestara, 15.2% njih bili su rođeni drugačije nego ispitivane žene (aktualne majke), kao i 18.2% majčinih rođaka. Prvi porod, starija majčina dob i veći indeks tjelesne mase su bili rizični faktori za indukciju, pored komplikacija u trudnoći kao što su gestacijski dijabetes, gestacijska hipertenzija i preeklampsija. U starosnoj dobi od 20 godina, autistični poremećaji su dijagnosticirani kod 3.5% potomaka čiji je porod bio induciran i 2.5% potomaka iz neinduciranih, spontanih porođaja.
Izgledalo je da će početne analize potvrditi nalaze iz ranijih istraživanja da je indukcija porođaja povezana sa statistički značajno većim rizikom obolijevanja od autističnih poremećaja (omjer rizika 1.32) u prvobitnom modelu. Ovaj rezultat se nije bitno mijenjao niti nakon korekcije za majčine karakteristike (omjer rizika 1.31). Dodatna prilagodba modela izračuna za faktore specifične za trudnoću ukazivala je na blago smanjenje izračunatog rizika (omjer rizika 1.19), koji je još uvijek bio statistički značajan. No međutim, ova povezanost se sasvim izgubila (omjer rizika 0.99) kada se upotrijebio model s "fiksnim učinkom" prilagodbe i međusobna usporedba srodnika koji su rođeni na različite načine.
"Ovi rezultati ukazuju na to da postoje neki drugi, još uvijek nepoznati čimbenik/-ci odgovorni za konfuzan odnos između indukcije porođaja i poremećaja iz spektra autizma koji je uočen u ranijim istraživanjima," napisali su Dr. Oberg i kolege. Geni koji određuju staničnu homeostazu kalcija mogu biti jedan od krivaca. Među čimbenike zaštite okoliša možemo ubrojati porođaj na većoj razini medicinskog sustava, gdje se liječnici lakše odlučuju na indukciju poroda i gdje je česta dijagnoza neurorazvojnih poremećaja.
Ograničenja studije uključuju nedostatak informacija o vrsti indukcije koja je korištena i nemogućnost identificiranja čimbenika koji su odgovorniza porast rizika za autistične poremećaje u ovoj populaciji, naveli su autori. Ipak, zaključili su da "rezultati ovog istraživanja ne podupiru uzročnu povezanost između indukcije porođaja i nastanaka autističnih poremećaja kod potomaka".
JAMA Pediatr. Published online, 2016.
Dr. Vesna Harni