Iregularne menstruacije i astma
Patologija dišnih putova daleko se češće dijagnosticira kod žena s oligomenorejom - ciklusima koji traju dulje od 35 dana, u odnosu na žene s normalnom duljinom menstruacijskih ciklusa, objavljeno je u znanstvenom časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology.
"Liječnici bi morali osvijestiti činjenicu da žene s nepravilnim i iregularnim menstruacijskim ciklusima imaju povećani rizik nastanka astme i oštećenja plućnih funkcija", navode norveški istraživači iz "Haukeland University Hospital", Bergen.
U skupini ispitanica koja je brojala 1.631 žena starosne dobi između 28 do 44 godine, kod 313 ispitanica su registrirani iregularni ili dugački menstruacijski ciklusi. Norveški znanstvenici su istraživali odnos između oligomenoreje i plućnih funkcija, pojavnosti astme, indeksa tjelesne mase i tjelesne aktivnosti.
Žene s iregularnim menstruacijama i ciklusima duljim od 32 dana imale su statistički značajno veći rizik pojavnosti astme, simptoma astme ili alergijske astme u odnosu na žene s normalnim menstruacijskim ciklusima, navode autori. Forsirani vitalni kapacitet bio je statistički značajno niži, a između menstruacijskih iregularnosti i FEV1 postojala je povezanost, koja nije bila statistički značajna.
Učinak iregularnih menstruacijskih ciklusa na pojavnost simptoma astme bio je neovisan, ali je pojačavao učinak indeksa tjelesne mase i smanjenog stupnja tjelesne aktivnosti, navode istraživači.
Simptomi astme najčešće su se javljali kod žena s nepravilnim menstruacijama koje su vježbale svaki dan, navodi autorski tim. Ukoliko se ova podskupina ispitanica zanemari, najizraženije simptome astme imale su ispitanice s nikakvom ili tjelesnom aktivnosti slabog stupnja.
Povezanost između nepravilnosti menstruacijskog ciklusa, astme i plućnih funkcija perzistirala je i nakon isključivanja ispitanica koje su tijekom aktualnog istraživanja uzimale lijekove za astmu, ili onih koje su redovite vježbale, kao i nakon korekcije podataka za indeks tjelesne mase.
Autori pretpostavljaju da patologija dišnih putova u žena počiva kako na hormonalnoj tako i na metaboličkoj komponenti.
"Pretilost, niska razina tjelesne aktivnosti i iregularni menstruacijski ciklusi predstavljaju rizične čimbenike u nastanku patologije dišnih putova", navode norveški znanstvenici.
"Naša preporuka odnosi se prije svega na žene s nepravilnim i iregularnim menstruacijskim ciklusima koje ne provode dnevnu tjelovježbu, ove pacijentice bi se trebale podvrgnuti testiranju plućnih funkcija, jer spadaju u daleko najrizičniju skupinu", uputa je autorskog tima.
J Allergy Clin Immunol 2007;120:557-564.
dr. Vesna Harni