Jod je ključan za kvocijent inteligencije
Nedostatak joda u trudnoći utječe na djetetov mozak. U istraživanju koje je provedeno u Velikoj Britaniji nad 1040 trudnica i njihove djece, pokazalo se da je čak i blagi nedostatak joda tijekom trudnoće povezan s neželjenim učincima na djetetov kognitivni razvoj. Jod je povezan sa stvaranjem hormona štitnjače, nužan je za zdravlje fetalnog mozga i neurološki razvoj.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da je "nedostatak joda u hrani u cijelome svijetu najvažniji pojedinačni uzrok oštećenja mozga koji se može spriječiti". Iako se upozorenje WHO većinom odnosi na teški nedostatak joda, posljednje istraživanje objavljeno 22.5.2013. u uglednom Lancetu pokazuje da je čak i blagi nedostatak joda tijekom trudnoće povezan s nižim kvocijentom inteligencije i lošijom sposobnošću čitanja u djece.
"Žene trebaju biti svjesne potrebe unošenja odgovarajuće količine joda tijekom trudnoće. U tome periodu života, potrebe su gotovo udvostručene", rekla je Margaret Rayman sa Sveučilišta Surrey u Velikoj Britaniji. "Naša povelika studija opisuje intrauterine utjecaje blagog do umjerenog nedostatka joda, o čemu su podaci u znanstvenoj literaturi vrlo šturi", rekla je. Prvo tromjesečje je ključan period za odgovarajući unos joda. Upravo ovoga mjeseca liječnici su u časopisu Thyroid veliku pažnju posvetili činjenici da je nedostatak joda i dalje problem u velikom dijelu svijeta, uključujući i SAD.
U 2013. godini smatra se da je u 111 država u svijetu unos joda zadovoljavajući, a definiran je kao prosječna koncentracija joda u urinu 100 do 299 µg/L u djece školske dobi i 150 µg/L i veća u trudnica. U 30 zemalja smatra se da postoji nedostatak joda: u 21 državi postoji blagi nedostatak, a 9 država ima umjereni nedostatak joda. Nijednu državu ne smatra se teško deficijentnom jodom. Za potrebe istraživanja kojeg je predvodila Sarah C. Bath, njezin tim se usredotočio na parove majka-dijete iz Avonove longitudinalne studije roditelja i djece (ALSPAC), a mjerili su koncentraciju joda u urinu kao i razinu kreatinina za korekciju volumena urina iz prikupljenih uzoraka 1,040 trudnica u prvom trimestru trudnoće.
Kriteriji za uključenje u istraživanje bili su jednoplodna trudnoća, mogućnost uzimanja uzorka urina u prvom trimestru, kao i mjerenje IQ u dobi djeteta od 8 godina. U cijeloj skupini nađen je blagi do umjereni nedostatak joda s medijanom koncentracije joda u urinu od 91.1 µg/L (odnos jod/kreatinin 110 µg/g). Na osnovi preporuka WHO o preporučenoj koncentraciji joda u trudnoći, istraživači su podijelili skupinu na onu u kojoj je omjer jod/kreatinin bio manji od 150 µg/g, što je označeno kao nedostatak joda i 150 µg/g kao skupinu u kojoj je količina joda bila dovoljna.
Nakon prilagodbe za 21 socioekonomski faktor, čimbenik od strane roditelja i djeteta, obrazovanje roditelja, dojenje i slično, istraživači su našli da su žene koje su imale odnos jod/kreatinin manji od 150 µg/g imali češće djecu čiji su verbalni IQ (odds ratio [OR], 1.58; P = .02), vještina čitanja (OR, 1.69; P = .007) i razumijevanje pročitanog (OR 1.54; P = .02), bili u najnižoj kvartili u usporedbi s djecom čije su majke imale omjer 150 µg/g ili veći. Rezultati su bili još lošiji kada je skupina s nedostatkom joda dalje bila podijeljena na one s odnosom jod/kreatinin 50 do 150 µg/g i manji od 50 µg/g.
"Naše istraživanje je pokazalo povezanost blagog do umjerenog nedostatka joda u trudnica u Velikoj Britaniji s oštećenjem kognitivnih funkcija u djece u dobi 8 do 9 godina. Nedostatak joda u trudnica je veliki javno-zdravstveni problem i na njega trebamo obratiti posebnu pozornost", kaže dr. Bath. Rezultati naglašavaju važnost održavanja dovoljnih vrijednosti joda, osobito u najranijem periodu trudnoće. Prema WHO trudnice i dojilje dnevno trebaju unositi 250 µg joda, a odrasle osobe koje nisu trudne dnevno trebaju unositi 150 µg joda.
"Žene u reproduktivnoj dobi, a osobito one koje planiraju trudnoću trebaju prije trudnoće hranom bogatom jodom osigurati dovoljne zalihe joda u štitnjači. Najvažniji period je prvo tromjesečje", piše dr. Rayman. Preporučuje se jedenje morske ribe, plodova mora i pijenje kravljeg mlijeka. Ranija istraživanja pokazivala su povezanost niskog verbalnog kvocijenta inteligencije u djece čije su majke jele malo morske ribe i plodova mora. To je razumljivo, jer hrana iz mora sadrži puno joda.
Istraživanja su pokazivala utjecaj plodova mora na kogniciju u djece i to se povezivalo s dugolančanim omega-3 masnim kiselinama iz ribe, stoga su istraživači uzeli u obzir i djelovanje omega kiselina i zaključili da nije vjerojatno da bi one same bile odgovorne za učinak morske hrane na razvoj mozga. Osim plodova mora, jodom su bogate i neke druge namirnice poput kravljeg mlijeka. Organsko mlijeko ima oko 40% niži sadržaj joda od konvencionalnog mlijeka. Jodirana sol dobar je izvor joda, ali u Velikoj Britaniji nije usvojen nacionalni program jodinacije soli, tako da je unos joda isključivo ovisan o osobnom prehrambenom izboru neke osobe.
Budući da mnoge deklaracije na hrani ne navode posebno sadržaj joda, ako je moguće, žene bi trebale uzimati multivitamine i nadomjestke koji sadrže 140/150 µg joda kako preporučuje većina stručnjaka. Upozorava se i na povećani oprez pri unošenju nadomjestaka morskih trava i algi koje su u slobodnoj prodaji, jer im je ponekada sadržaj nepouzdan ili čak sadržavaju i previše joda. U komentaru rada Alex Stagnaro-Green sa Sveučilišta George Washington i Elizabeth N. Pearce sa Sveučilišta Boston, naveli su kao ograničenje studije korištenje vrijednosti joda u mokraći kao pokazatelja individualnog jodnog statusa, što može biti teško procijeniti zbog uobičajenih promjena koncentracije joda. Zamjerka je i da je samo 56% iz ALSPAC kohorte imalo izmjeren IQ, a nedostatak je i utjecaj socioekonomskih faktora.
"Zabrinjavajuće je da su štetni učinci na kognitivne funkcije utvrđeni već u djece čije su majke imale samo blagi nedostatak joda", rekla je dr Pearce. U prilog rezultatima govori i posljednje objavljeno istraživanje (J Clin Endocrinol Metab. 2013;98:1954-1956). "Ovi su nalazi zvono za uzbunu i pokazuju potrebu da se putem javno-zdravstvenih akcija podigne svijest o problemu manjka joda. Sve dok se mjerenjima ne potvrde količine joda u pojedinoj hrani, trudnice i dojilje trebale bi paziti da prenatalni vitamini koje koriste dodatno sadržavaju jod", zaključili su dr. Stagnaro-Green i dr. Pearce.
Lancet. Objavljeno on-line 22.5.2013.