Kasni prerani porođaj i astma u djetinjstvu
Prema rezultatima istraživanja utemeljenog na praksi, kasni prijevremeni porođaj povezan je s razvojem astme u ranom djetinjstvu, objavljeno je u 'on-line' izdanju časopisa Pediatrics.
"Djeca rođena kasnim prijevremenim porođajem (34-36 navršenih gestacijskih tjedana), pod povećanim su rizikom obolijevanja od respiratornih bolesti u neonatalnom periodu", navode autori s Odjela pedijatrije, 'Childrens Hospital of Philadelphia', u Filadelfiji, Pensilvanija.
Nekoliko studija usredotočilo se na moguću povezanost kasnog prijevremenog porođaja i dugotrajnih respiratornih posljedica, kakva je astma.
Cilj ove retrospektivne kohortne studije bio je istražiti povezanost kasnog prijevremenog porođaja s težinom astme među mlađom djecom, koristeći elektronske zdravstvene zapise 31 ordinacije povezane sa sveučilišnim medicinskim centrom.
Istraživanu skupinu činilo je 7,925 djece rođene 2007. godine, u dobi između 34. i 42. tjedna gestacije, koja su nadzirana od rođenja do 18 mjeseci; 7% bilo je kasne prijevremene gestacije (34-36 tjedana), a 21% bilo je granično-normalne gestacije (37-38 tjedana).
Učinak kasne prijevremene i granično-normalne gestacije spram terminske gestacije (39-42 tjedana) na dijagnozu astme i trajne astme, korištenje inhalacijskih kortikosteroida i broja akutnih respiratornih posjeta pretražen je po multivarijantnom ili Poissonovom modelu.
U dobi od 18 mjeseci u 8.3% istraživanih dijagnosticirana je astma. Za kasnu prijevremenu gestaciju u odnosu na terminsku, nalazi se značajan porast u dijagnozi perzistentne astme (adjusted odds ratio /aOR/ 1.68), korištenju inhalacijskih kortikosteroida (aOR 1.66) i broju akutnih respiratornih posjeta (incidence rate ratio 1.44). U usporedbi s terminskom gestacijom, granično-normalna gestacija bila je povezana s porastom dijagnoze astme (aOR 1.34) i upotrebe inhalacijskih kortikosteroida (aOR 1.39).
"Kasni prijevremeni porođaj i onaj u granično-normalnoj gestacijskoj dobi mogli bi biti važan čimbenik rizika za razvoj astme i povećanog korištenja zdravstvene skrbi u ranom djetinjstvu", napisali su autori studije.
Ograničenje ove studije prvenstveno je povezano s regresijom uslijed podešavanja uzorka koji nije slučajan. Također, manjkali su podaci o određenim prenatalnim i postnatalnim čimbenicima rizika; moglo je biti i grešaka u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, 9. revizija, čije je šifriranje vodilo pogreškama zbog neobjektivnosti, a praćenje je bilo ograničeno na dob 18 mjeseci.
"Naše otkriće upućuje na to da se utjecaj kasnog prematuriteta na zdravlje i korištenje zdravstvene skrbi proteže izvan neonatalnog perioda u drugu godinu života", zaključili su autori. "Potrebne su dodatne studije da potvrde naša opažanja. Učestalost astme nastavlja rasti, značajno pridonoseći morbiditetu i zdravstvenoj potrošnji za djecu te bi pedijatri, porođajničari, kao i obitelji, trebali prepoznati ulogu koju rana gestacija može igrati u razvoju astme. "
Pediatrics. Published on-line September 12, 2011.