Kasno majčinstvo produljuje životni vijek
Žene koje rode zadnje dijete u 33. godini ili kasnije imaju veću vjerojatnost doživjeti duboku starost, pokazuje analiza objavljena online 23. lipnja u Menopause. Žene koje su rodile zadnje dijete u dobi od 33 do 37 godina imaju veću šansu dostići gornju petu percentilu starije dobi uspoređujući s ženama čije je zadnje dijete rođeno u mlađoj dobi (OR, 2,08; interval pouzdanosti, 1.13 – 3,92). "Produljena plodnost može biti marker sporijeg starenja", napisali su autori, pod vodstvom doktora medicine Fangui Sun (Department of Biostatistics, Boston University, Massachusetts). Prijašnje studije, uključujući i one s povijesnim datumima iz 17., 18. i 19. stoljeća, su pronašle da žene koje imaju zadnje dijete u kasnijoj životnoj dobi imaju tendenciju živjeti dulje te imaju braću i sestre koji isto tako žive dulje.
Doktor Sun i suradnici su analizirali podatke iz Long Life Family Study - studije čiji su sudionici imali puno članova obitelji koji su dostigli visoku starosnu dob. Populacija je uključivala braću i sestre koji su odabrani zbog njihove dugovječnosti, zajedno s njihovim partnerima i djecom. Obitelji su odabrane u periodu između 2006. i 2009. u Bostonu, Pittsburgu, Pensilvaniji, New Yorku i Danskoj. Znanstvenici su isključili žene mlađe od 70 godina da izbjegnu veliku različitosti u skupinama i žene koje nisu rodile djecu.
U kontrolnoj skupini je bilo 311 žena koje su dosegle „prihvatljivu“ životnu dob, dok je u grupi žena koja je rađala u kasnijoj životnoj dobi srednja starost bila 100 godina – 5% žena na vrhu ljestvice po starosti. U kontrolnu grupu su uvedene žene koje su umrle prije 92. godine života (ispod 5% onih koje su na vrhu ljestvice, srednja životna dob 92 godine). U kontrolnoj grupi je na kraju bilo više žena koje su bile pušačice i koje su bile visokoškolovane. Srednja životna dob u kojoj su rodile zadnje dijete u obje skupine je bila 34 godine. Svaka dodatna godina u kojoj je majka rodila zadnje dijete je bila povezana s 5%-tnim produljenjem životne dobi nakon što su se uračunale sve druge varijable kao što su nivo obrazovanosti, pušenje i broj porođaja. Na dugovječnost je u velikoj mjeri utjecalo da li je osoba iz obitelji koja ima dugovječne članove.
Doktor Sun i kolege su donijeli zaključak da žene koje ciljano koriste svoju životnu energiju izbjegavaju bolesti koje dolaze s godinama i imaju pojačanu plodnost. Autori su postavili hipotezu da žene koje imaju više djece dugovječnije žive, ali u ovoj studiji su našli statistički neznačajnu povezanost u suprotnom smjeru: imati 3 ili više djece smanjuje mogućnost dugovječnog života. U zaključku su naveli da ova studija pokazuje da je genetika sudjeluje sa 20% u dugovječnosti i da taj utjecaj postaje značajan u starijoj životnoj dobi. Drugim riječima, uvjeti i način života su odgovorni za dostizanje osamdesetih godina, dok je za daljnje godine zaslužna genetika.
Menopause. 2014.
Poliklinika Harni