Datum zadnje izmjene: 20. 01. 2020.


Što se ranije ženi kirurškim putem odstrane jajnici, to će biti brži gubitak spoznajnih funkcija, osobito na području epizodične i semantičke memorije, a češće će se javljati Alzheimerova bolest, rezultati su istraživanja.

Ova je studija potvrdila rezultate ranijih istraživanja koja su pokazala da iznenadne hormonske promjene u srednjoj dobi imaju izraziti negativni utjecaj na spoznaju u žena.

"Dok su ranija istraživanja tražila povezanost kirurške menopauze i kognicije, ovo je istraživanje jedinstveno po tome što su dodatne informacije poglavito po pitanju Alzheimerove bolesti dobivene nakon obdukcija", rekao je voditelj istraživanja Riley Bove, neurolog s Harvarda i izvanredni profesor neurologije iz Brigham and Women's Hospital iz Bostona.

Rezultati su objavljeni online, 11.12.2013. u časopisu Neurology.

U radu su obuhvaćene pacijentice iz 2 longitudinalne studije kognitivnog propadanja: the Religious Orders Study of older Catholic priests, nuns, and brothers koja je započela 1994. godine i the Rush Memory and Aging Project koji je započet 1997., a u koje su bili uključeni stanovnici grada Chicaga. U vrijeme početka istraživanja, nitko od sudionika istraživanja nije imao demenciju.

Ova analiza uključila je 1,884 žene prosječne dobi 78 godina, u kojih je bazalna evaluacija učinjena između siječnja 1994. i kolovoza 2012. i za koje su na raspolaganju bili i podaci o reprodukcijskom statusu. Trećina (n=607) je imala menopauzu uzrokovanu kirurškim putem.

Klinička procjena ponavljana je svake godine tijekom 18 godina. Kognitivne funkcije ocjenjivane su upotrebom globalne kognitivne skale, a testovi su podijeljeni u 5 domena: epizodično pamćenje, semantičko pamćenje, radna memorija, brzina percepcije i prostorna vizualizacija.

Žene kojima su operacijom odstranjeni jajnici, bile su prosječno mlađe dobi u vrijeme operacije (42 vs 49 godina) i bile su sklonije korištenju hormonskog nadomjesnog liječenja (53% vs 27%) u usporedbi sa ženama koje su imale prirodnu menopauzu.

Od korisnica HNL (n=632), 71% je koristilo HNL unutar 5 godina od menopauze, prosječno tijekom 13 godina.

Rezultati su pokazali i da je propadanje kognitivnih funkcija to izraženije što je kirurška menopauza nastupila u ranijoj dobi (P = .0007).

Svaka godina u kojoj je ranije nastupila menopauza imala je utjecaj na gubitak kognicije kao da je žena ostarjela 6 mjeseci.

Znakovita je bila i dob kirurške menopauze (prije 38, 38 do 43, 43 do 49 i preko 49 godina; P = .0008).

"Žene koje su bile mlađe dobi u vrijeme kad su im operacijom odstranjeni jajnici imale su puno brže slabljenje kognitivnih funkcija nego žene koje su bile starije dobi ili žene koje su imale prirodnu menopauzu. Pri tome je jače propadala epizodička (P = .0003) i sematička memorija (P = .002)", napisali su.

"Jedna od hipoteza, osim epidemiološke povezanosti, jeste da iznenadni gubitak jajnika kao izvora estradiola igra ulogu u slabljenju kognicije, kao i ranija dob oduzimanja hormona", rekao je dr. Bove.

Učinjena je i autopsija mozga 600 žena i otkriveno da je ranija dob u kojoj je nastupila kirurški uvjetovana menopauza povezana s ukupno više patohistoloških obilježja koja odgovaraju Alzheimerovoj bolesti (P = .038).

Od 3 individualna biljega za Alzheimerovu bolest (neuritični amiloidni plakovi, neurofibrilarne petlje/čvorovi i difuzni amiloidni plakovi), najjača povezanost bila je s neuritičnim plakovima (P = .013).

Kada je ispitivana uloga HNL, pokazalo se da je upotreba HNL unutar 5 godina od kirurške menopauze i nastavak korištenja najmanje tijekom 10 godina, povezana s usporenim opadanjem globalnih kognitivnih funkcija (P = .023) i manje izraženim pogoršanjem epizodičnog i semantičkog pamćenja te brzine percepcije.

Trajanje upotrebe HNL bilo je povezano sa značajno blažim gubitkom epizodičnog pamćenja, vizualno-prostornog pamćenja i brzine percepcije.

Postavili su hipotezu da postoji petogodišnji perimenopauzalni period "prozor za akciju" tijekom kojega HNL djeluje zaštitno, a ako se s terapijom započne izvan tog "prozora", učinak HNL bit će neutralan ili čak štetan.

"Kada se izgubi kontinuirana dostava estradiola iz jajnika kao glavnog izvora, moguće je da nastaje takozvana down-regulacija u kojoj dolazi do smanjivanja broja estrogenih receptora u mozgu onako kako se smanjuje količina estradiola", rekao je dr. Bove.

Ovi rezultati ne znače da bi žene trebale uzimati HNL da bi sačuvale pamćenje budući da je proučavan samo jedan segment zdravlja. HNL zasigurno može ponuditi određenu zaštitu, ali prije odluke u upotrebi kao i za svaku terapiju, potrebno je razmotriti razloge koji za i protiv liječenja, a jedan od njih je i rizik od nastanka raka dojke.

Nije bilo povezanosti između rane kirurške menopauze i kognicije ili patologije povezane s Alzheimerovom bolesti u žena koje su imale prirodnu menopauzu.

Ograničenje studije su njezina retrospektivnost i podaci dobiveni od pacijentica o početku upotrebe HNL i kirurškoj menopauzi.

Također, kategorija kirurške menopauze odnosila se na sve operacije u ginekologiji, a to je iznimno važno, jer samo obostrano odstranjenje jajnika dovodi do naglog prestanka stvaranja estrogena. "Mi smo uključili u studiju i žene koje su možda imale samo histerektomiju uz očuvanje jajnika, a kod njih se stvaranje estradiola nastavlja, tako da je moguće da podcjenjujemo učinke kirurške menopauze", rekao je dr. Bove.

U popratnom uvodniku, Walter A. Rocca iz Klinike Mayo i Victor W. Henderson sa Sveučilišta Stanford, napisali su da je ovo istraživanje potvrdilo rezultate koje je prikazala Klinika Mayo još 2007. godine, a koji su govorili o utjecaju odstranjenja jajnika na starenje (2007 Mayo Clinic Cohort Study of Oophorectomy and Aging).

"Vjerujemo da samo žene u kojih se odstrane oba jajnika, imaju iznenadni prekid u razini estrogena i progesterona u cirkulaciji. Utjecaji odstranjenja samo maternice uz očuvanje jajnika ili operacija kojom se uklanja samo jedan jajnik ostaju nam uglavnom nepoznati", napisali su.

Odstranjenje jajnika operacijom prije prirodne menopauze ima izrazite endokrinološke posljedice u odnosu na odstranjenje jajnika nakon što je nastupila prirodna menopauza. Razmatrajući rizične i zaštitne faktore za demenciju u žena, vjerujemo da će ova otkrića ubrzati napredak i u razjašnjavanju Alzheimerove bolesti koja pogađa veliki broj žena.

 

 

Neurology. Published online, 2013.



:: Đurđa Žigmundovac-Klaić, dr.med. :: spec. ginekologije i opstetricije :: Poliklinika Harni ::
  Novosti - Sve