Kreme za sunčanje: estrogenski utjecaj
Dolazi ljeto, a s njim i goruće pitanje na koji način se zaštiti od štetnog djelovanja sunčevih zraka. Vrlo zanimljivi rezultati ispitivanja različitih UV zaštitnih filtera objavljeni su krajem travnja u New Scientist magazine.
Istraživanje su vršili švicarski znanstvenici (Institut für Pharmakologie und Toxikologie Zürich), a testirano je 6 različitih UV filtera, koji se nalaze ne samo u mlijeku za sunčanje, već i u zaštitnim ruževima i drugim kozmetičkim sredstvima.
Zapanjujuće je bilo da većina ispitivanih UV zaštitnih filtera (svih 5 UV B zaštitnih filtera) posjeduje estrogensko djelovanje, te uzrokuje brzi rast tumorskih stanica, a pojedini od njih i smetnje u razvitku! Jedan od najčešce korištenih zaštitnih filtera 4-MBC: methylbenzyliden camphor pokazuje osobito snažan učinak.
Znanstvenici su mješavinu 4-MBC i maslinovog ulja nanosili na kožu laboratorijskih miševa i potom pratili efekte. S iznenađenjem je konstatiran dva puta brži rast maternice ženskih miševa. Iznenađenje je bilo tim veće, jer je upotrijebljena ista koncentracija 4-MBC koja je dozvoljena u zaštitnim kremama za sunčanje! Od svih ispitanih UV zaštitnih filtera, jedino UV A - filter B-MDM: butylmethoxydibenzoylmethan nije pokazivao štetne učinke na životinjama.
Ono što dalje uznemirava znanstvenike je nagomilavanje 4-MBC u vodama u kojima se ljudi kupaju, kao i u ribama. Odavno je poznato da tvari s estrogenskim djelovanjem utječu na razvitak riba izazivajući nastanka hermafroditizma. UV zaštitni filteri mogu se nagomilavati u majčinom mlijeku. Ovdje se radi o razinama reda nanogrampo kilogramu masnog tkiva - red veličina štetnog djelovanja drugih ekoloških zagađivača.
Osobito je važno ispitati i svakako spriječiti nagomilavanje ovih tvari u dječjim organizmima. Znanstvenici nas ipak ne ostavljaju u dvojbi koristiti ili ne koristiti sredstva za zaštitu od sunca. Svakako se preporučuje zaštititi kožu od neželjenog dijela spektra sunčevog zračenja. Preporučuju se sunblockeri koji sadrže cink-oksid uobliku mikropigmenata, koji reflektiraju štetni dio zračenja.
Enviromental Health Perspectives 2001; vol 109: 239
dr.Vesna Harni