Liječenje aplazije vagine laboratorski uzgojenom vaginom
Znanstvenici su izvjestili o implantaciji laboratorijski uzgojene vagine iz vlastitih stanica žena kod četiri mlade žene rođenih s abnormalnom ili nepostojećom vaginom. Praćenjem je ustanovljeno da se nova vagina ne razlikuju od okolnog tkiva, te da prati rast i razvoj djevojaka kojima su implantirane u vrijeme dok su bile adolescentice. Sve četiri žene su seksualno aktivne, te navode uredne spolne odnose. Dvije od četiri, koje su rođene s normalnom maternicom ali bez vagine, sada imaju normalnu menstruaciju.
"Nije jasno hoće li ove žene moći iznijeti trudnoću, no to što imaju uredne i redovite menstruacije pokazuje da njihovi jajnici rade, pa postoji mogućnost i začeća", rekao je dr- Anthony Atala, direktor Wake Forest Baptist Medical Center's Institute for Regenerative Medicine, North Carolina. Slučaj, kojeg su dr. Atala i suradnici opisali u The Lancetu, najnoviji je dokaz sve većih mogućnosti regenerativne medicine.
U prijašnjoj studiji je Atalin tim radio zamjenski mokraćni mjehur, uretru i ureter kod mladih dječaka. Atala je rekao da je ova studija prva koja je pokazala da vagina, koja je uzgojena u laboratoriju od vlastitih stanica pacijentice, može biti uspješno upotrijebljena kod ljudi, pružajući tako nove mogućnosti za žene koje trebaju zahvate rekonstrukcijske kirurgije.
Sve četiri žene iz studije su rođene s Mayer-Rokitansky-Küster-Hauserovim sindromom, rijetkim genetskim poremećajem kod kojeg su vagina i uterus nepotpuno nerazvijeni ili ne postoje. Dosadašnje liječenje je uključivalo presadak napravljen od tkiva crijeva ili kože, no oba tkiva imaju svoje nedostatke, rekao je Atala, pedijatrijski urološki kirurg u Wake Forest. Tkivo crijeva proizvodi sluz koja može imati pojačani miris. Tkivo kože se kroz vrijeme može stanjiti. Atala je rekao da žene s ovim problemom prvi puta potraže pomoć u adolescentnoj dobi. "Ne mogu menstruirati, pogotovo ako imaju ozbiljnu anomaliju kod koje nema komunikacije između maternice i vanjskog svijeta", rekao je. Takvo stanje uzrokuje zadržavanje krvi u trbušnoj šupljini i bolove u trbuhu.
Djevojke iz studije su u vrijeme operacije bile starosti između 13 i 18 godina, a operacije su izvedene u periodu od lipnja 2005. i kolovoza 2008. godine. Znanstvenici su počeli s uzimanjem malih količina stanica iz genitalnog područja i dobili dvije vrste stanica koje su se razmnožavale: mišićne stanice i epitelne stanice. Nakon četiri tjedna su počeli stavljati slojeve stanica oko kostura kojeg su napravili od kolagena. Tada su oblikovali organ na taj način da anatomski odgovara svakoj djevojci i smjestili ga u inkubator.
Tjedan dana kasnije su napravili šupljinu u tijelu i kirurški dodali vaginalni umetak postojećim reproduktivnim organima. Kada je umetak bio implantiran, u njega su urasli živci i krvne žile te su se stvorile nove stanice koje su zamijenile kolagensko tkivo koje je bilo apsorbirano sa strane tijela. "Nakon 6 mjeseci nije se više mogla uočiti razlika između implantiranog organa i okolnog tkiva", rekao je Atala. Tim je nastavio pratiti djevojke uzimajući biopsije, radeći MRI snimke i unutrašnje preglede kroz osam godina od operacije.
Svi pregledi su pokazivali da je novokonstruirana vagina "ista izgledom i funkcijom kao i kod drugih djevojaka", rekao je Atlantida-Raya Rivera, direktor HIMFG Tissue Engineering Laboratory, Metropolitan Autonomous University, Mexico City, gdje je operacija i učinjena. Profesor Martin Birchall,UCL Ear Institute, London, koji je napisao komentar za isti časopis, rekao je da je našao odgovore na neka važna pitanja, između ostalog hoće li tkivo rasti kako raste pacijentica, i može li organ velik kao što je vagina razviti opskrbu krvnim žilama kada se implantira u tijelo.
Lancet 2014.
Poliklinika Harni