Liječenje neplodnosti i urođene malformacije
Hormonsko liječenje neplodnosti može voditi porastu rizika javljanja kongenitalnih malformacija, ali ulogu u nastanku mogu igrati i sama neplodnost ili genetički čimbenici, rezultati su ispitivanja objavljenog u znanstvenom časopisu British Medical Journal.
"Djeca začeta uz pomoć postupaka označenih kao "MAR" - metode asistirane reprodukcije, pokazuju porast učestalosti urođenih malformacija u usporedbi s djecom iz spontano začetih trudnoća, ali je istraživanju uzroka ove pojave - je li to rezultat liječenja neplodnosti ili same neplodnosti, do sada posvećeno malo pozornosti", navode danski znanstvenici sa sveučilišta u Aarhusu. "Neki od čimbenika koji dovode do neplodnosti imaju isti mehanizam djelovanja na koji nastaju i određene kongenitalne malformacije. Proučavanjem skupine danskih parova, proučavali smo pojavnost urođenih defekata ovisno o razlogu neplodnosti i njegovom liječenju."
Longitudinalnim ispitivanjem danskog nacionalnog registra poroda identificirane su tri skupine živorođene djece i njihovih majka: 50.897 jednoplodnih trudnoća i 1.366 blizanačkih trudnoća plodnih parova (vrijeme do nastupanja trudnoće ‹ 12 mjeseci), 5.764 jednoplodnih trudnoća i 100 blizanačkih trudnoća neplodnih parova začetih prirodno (vrijeme do nastupanja trudnoće › 12 mjeseci), i 4.588 jednoplodnih trudnoća i 1.690 blizanačkih trudnoća koje su nastupile nakon nekog od postupaka asistirane reprodukcije. U svakoj od skupina je primarni cilj bio odrediti pojavnost kongenitalnih malformacija temeljem otpusnih dijagnoza iz klinike.
Djeca rođena iz jednoplodnih trudnoća neplodnih parova začetih bilo na prirodan način ili nakon nekog od MAR postupaka imala su u usporedbi s djecom iz jednoplodnih trudnoća plodnih parova veći rizik pojavnosti kongenitalnih malformacija za 20%, odnosno 39%. Sveukupno je pojavnost kongenitalnih malformacija bila izravno ovisna o vremenu potrebnom za ostvarenje trudnoće.
Ukoliko se raščlamba ograniči samo na djecu iz jednoplodnih trudnoća neplodnih parova, djeca rođena nakon nekog od MAR postupka su imala 132% veći rizik pojavnosti malformacija genitalnih organa, u odnosu na djecu začetu prirodnim putem.
Djeca iz blizanačkih trudnoća imaju veću pojavnost kongenitalnih malformacija u usporedbi s djecom iz jednoplodnih trudnoća (7% u odnosu na 5%), što nije povezano sa samom neplodnosti, liječenjem neplodnosti općenito ili određenim načinom liječenja neplodnosti.
Metode asistirane reprodukcije povezane s povišenom pojavnosti kongenitalnih malformacija uključuju ICSI - intracytoplasmatic spermatozoa injection: "mikroinjekcija", IVF - in vitro fertilisation: "oplodnja u epruveti", intrauterinu inseminaciju, hormonsko i kirurško liječenje neplodnosti.
"Hormonsko liječenje neplodnosti može biti povezano s pojavom malformacija genitalnih organa, ali naši rezultati ukazuju kako bi opisani porast pojavnosti kongenitalnih malformacija u jednoplodnim trudnoćama dijelom mogao biti posljedica same neplodnosti ili uzroka koji dovode do neplodnosti", navode autori. "Povezanost između neplodnosti bez daljnjih postupaka i urođenih malformacija zahtijeva daljnja ispitivanja."
"Kako bi se točno ispitao učinak MAR, neplodne pacijentice kod kojih je trudnoća nastupila spontano trebale bi poslužiti kao kontrolna skupina", zaključak je znanstvenika. "U trudnoćama nakon liječenja neplodnosti trebao bi se provoditi prenatalni probir, a daljnja ispitivanja bi trebala istražiti mehanizme koji se kriju iza povezanosti urođenih malformacija s neplodnosti i smanjenom plodnosi."
BMJ 2006;333:679-684.
dr. Vesna Harni