MPO ne utječe na sposobnost akademskog obrazovanja
Ostvarenje trudnoće uz neki od postupaka medicinski potpomognute oplodnje (MPO) nije povezan s manjom sposobnosti akademskog obrazovanja u adolescenciji, pokazala je široka nacionalna analiza danskih znanstvenika.
U jednostavnoj analizi, djeca iz jednoplodnih MPO trudnoća imaju veće akademske sposobnosti u odnosu na spontano začetu djecu iz jednoplodnih trudnoća, dok razlika ne postoji u odnosu na djecu iz blizanačkih MPO trudnoća. Nakon korekcije podataka za potencijalne kofaktore, akademska sposobnost je bila slična između svih navedenih kategorija.
“Ovi rezultati su veoma ohrabrujući za roditelje djece iz postupaka medicinski potpomognute oplodnje, kao i za znanstvenike koji se bave ovom temom,” rekla je autorica istraživanja Anne Lærke Spangmose Pedersen na kongresu Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju.
MPO trudnoće općenito su opterećene povećanim rizikom prijevremenog porođaja i niskom porođajnom težinom, ali je tek nekoliko istraživanja ispitivalo kvocijent inteligencije u ove djece.
U aktualnom istraživanju navodi se sličan IQ, pažnja i izvršne funkcije kod djece iz MPO postupaka u odnosu na spontano začetu djecu u dobi od 5 godina; međutim niti jedno od ranijih istraživanja nije uključivalo test kojeg pišu učenici s 9. stupnjem obrazovanja u nacionalnoj kohorti, navela je g. Pedersen, studentica medicine na Sveučilištu u Kopenhagenu, Danska.
Kako bi to učinili, istraživači su koristili danske nacionalne registre porođaja i IVF postupaka, te su identificirali 10,429 osobu rođenu u Danskoj u razdoblju između 1995 – 1998. godine. Ovdje su bila ubrojana i sva djeca iz MPO postupaka (IVF i ICSI), sveukupno 2,838 djece iz jednoplodnih MPO trudnoća i 1,930 djece iz blizanačkih MPO trudnoća, kao i slučajni uzorak od 5,661 djece iz spontanih jednoplodnih trudoća.
Primarno je mjeren prosječan zbroj bodova u nacionalnom testu, koji se koristi za prijem na fakultet koji su ispunili svi učenici s 9. stupnjem obrazovanja u Danskoj, starosne dobi između 15-16 godina. Obavezni predmeti su obuhvaćali danski jezik, strane jezike, matematiku i fiziku/kemiju, a zbroj mogućih bodova je bio od –3 do +12 (prosječno 7). Indeksi su bili dostupni za 2,544 učenika iz jednoplodnih MPO trudnoća, 4,985 učenika iz spontanih jednoplodnih trudnoća, i 1,676 učenika iz MPO blizanačkih trudnoća.
Prosječan zbroj bodova iznosio je 7.16 za učenike iz jednoplodnih MPO trudnoća, 6.74 za učenike iz spontanih jednoplodnih trudnoća, i 7.21 za učenike iz blizanačkih MPO trudnoća. Razlika je bila statistički značajna između učenika iz jednoplodnih spontanih i MPO trudnoća (p < .001), ali ne i između jednoplodnih i blizanačkih MPO trudnoća (p = .47), izvijestila je g. Pedersen.
Nakon korekccije za različite faktore, uključujući majčinu dob i socioekonomski status, koji je nešto viši u MPO obiteljima, ova razlika nije više postojala, rekla je.
“Ovo nije konačni zaključak, ali mislimo da su rezultati u ovom trenutku ohrabrujući,” rekla je komoderatorica sjednice Dr. Willianne Nelen sa Sveučilišta Radboud u Nijmegenu, Nizozemska. Kao i članovi iz publike, rekla je da treba prikupiti podatke iz drugih istraživanja, i da i roditelji i djeca iz MPO postupaka trebaju više podataka.
Tijekom rasprave o rezultatima, g. Pedersen je navela statistički značajno veću stopu prijevremenih porođaja u jednoplodnim MPO trudnoćama u odnosu na spontane jednoplodne trudnoće (4.6% naprama. 2.7%; p < .001) i blizanačke MPO trudnoće u usporedbi s jednoplodnim MPO trudnoćama (22.8% naprama 4.6%; p < .001).
BJOG 2014;121:1642-51
dr. Vesna Harni