MPO povisuje rizik teškog majčinskog morbiditeta za 1.8 puta
Jednoplodne trudnoća nastale putem MPO – metoda potpomognute oplodnje imaju povećani rizik za ozbiljan majčinski morbiditet u usporedbi s jednoplodnih trudnoćama bez MPO, pokazuju rezultati studije objavljene u siječanjskom broju znanstvenog časopisa "Obstetrics & Gynecology".
Teški majčinski morbiditet odnosi se na fizička i psihička stanja koja nastaju ili se pogoršavaju tijekom trudnoće. To su gestacijski dijabetes, hipertenzija i urasla posteljica. Teški majčinski morbiditet utječe na više od 60.000 žena u SAD-u godišnje.
Obzirom da je MPO povezana s gestacijskim dijabetesom, hipertenzijom i abnormalnostima posteljice, Dr. Angela S. Martin, MD, iz Odjela za ginekologiju i porodništvo na Sveučilištu Emory u Atlanti, Georgia, i kolege proveli sz retrospektivnu longitudinalnu kohortnu studiju kako bi istražili povećava li MPO rizik za teški majčinski morbiditet.
Istraživači su analizirali de-identificirane podatke iz zdravstvenog osiguranja za žene starije od 15 godina koje su imale bolnički porod između 1. siječnja 2008. i 19. studenoga 2012. godine, s kodovima koji su prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti IX revizija, označavali vaginalni ili carski rez, jednoplodni ili višestruki porod, ponovni primitak u bolnisu (unutar 6 tjedana od poroda) i punkciju folikula u postupku dobivanja oocita, intrauterini transfer gameta, zigota ili embrija 45 tjedana prije poroda.
Kako bi se smanjila pogreška zbog učinaka dodatne bolesti, istraživači su stratificirali sudionice prema prisutnosti ili odsutnosti značajnih komorbiditeta poput pušenja, već postojećeg dijabetesa, bolesti bubrega, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, i pretilosti.
Istraživači su uključili 25 pokazatelja teških majčinskih bolesti plus jedan od tri kriterija: hospitalizacija od najmanje 3 dana, status pri otpustu premješten ili umro/umrla. Izračunali su stopu vjerojatnosti najmanje jedne od teških majčinskih bolesti ili ponovni primitak u bolnicu nakon porođaja na svakih 10,000 poroda nakon MPO i 10,000 poroda iz spontanih trudnoća koji se nisu ograničavali svaku godinu promatranog razdoblja i sve godine zajedno.
Od 1,016,618 poroda, 14,761 (1,5%) su bile trudnoća začete putem MPO. Žene koje su začele putem MPO bile su stariji i češće prvorotke nego žene koje su spontano ostale trudne, a 29,8% poroda nakon MPO su bile višeplodne trudnoće, za razliku od 2,2% poroda iz spontanih trudnoća.
Najzastupljeniji ozbiljni pokazatelji morbiditeta za obje skupine su bili transfuzije krvi, diseminirana intravaskularna koagulacija i mehanička ventilacija.
Svakih 10,000 poroda obuhvaćalo je 273 trudnice s teškim majčinskim oboljenjima za vrijeme ili nakon poroda u skupini MPO začetih trudnoća, u usporedbi s 126 za trudnoće koje su spontano ostvarene (P <.001). Među MPO jednoplodnim trudnoćama, stopa teškog majčinskog pobola pala je s 369 na 10,000 poroda u 2008. godini na 219 po 10,000 poroda u 2012. godini (p = .025). Istraživači pripisuju ovo poboljšanje tehnološkom napretku.
"Jednoplodne trudnoće nakon MPO postupka imale su znatno veće izglede za ozbiljan majčinski pobol u usporedbi s jednoplodnim trudnoćama koje su spontano začete, nakon kontrole za dob, paritet, bolesna stanja, prijašnji carski rez, i godinu poroda (omjer rizika 1,84)", napisali su istraživači.
Težak majčinski pobol nije se značajno razlikovao za višestruke trudnoće kod MPO (604 / 10,000) ili bez MPO (539 / 10,000). Ponovni prijem u bolnicu nakon poroda nije se značajno razlikovao između skupina, niti ranijih bolesti. Istraživači su zaključili da je MPO faktor rizika za jednoplodne trudnoće.
Ograničenja studije uključuju prikupljanje podataka na bazi osiguranja; uporabu koda Međunarodne klasifikacije bolesti IX revizija, umjesto medicinskog zapisa i mišljenja; i spontanukoncepciju kojase mogla dogoditi u razdoblju između MPO postupaka.
Obstet Gynecol. 2016;127:59-66.
dr. Vesna Harni