Znakovi ranog spolnog sazrijevanja u većini slučajeva benigni
Najčešće su znakovi ranog spolnog sazrijevanja u djece benigni i ne signaliziraju dolazak puberteta, navodi kliničko izvješće "American Academy of Pediatrics" objavljeno na internetu u časopisu"Pediatrics". "Iako mali broj takve djece ima poremećaj koji zahtijeva temeljita testiranja i liječenja, velika većina pacijenata ima benigne i normalne varijante puberteta, neki od njih se mogu pratiti na razini primarne zdravstvene skrbi bez testiranja ili upućivanja dalje," napisali su autori izvješća, Dr. Pavao Kaplowitz, pedijatar endokrinolog u "Children's National Health System" u Washingtonu, i Dr. Clifford Bloch, pedijatar endokrinolog u "Greenwood Village", Colorado.
Najčešći oblik ranog puberteta je prerana adrenarhe, koja uključuje stidne i aksilarne dlake, aksilarni miris, a ponekad i blage akne. Autori navode da dijete vjerojatno neće imati pravi centralni rani pubertet dokle god ima normalnu krivulju rasta pa se može promatrati na nivou primarne zdravstvene zaštite bez testova kao što su laboratorijski testovi i radiološka procjena koštane dobi. Dr Kaplowitz navodi da kod 10% djece s ranim znakovima sazrijevanja postoji ozbiljan hormonalni problem koji pokreće rani pubertet i ovi bolesnici trebaju biti upućeni kod stručnjaka kao što je pedijatar endokrinolog, ginekolog ili urolog. "Ali čak i među ovih 10%, neće biti potrebno liječenje kod svih", rekao je Dr. Kaplowitz.
Markeri pravog centralnog ranog puberteta uključuju progresivni razvoj grudi u periodu od 4 do 6 mjeseci ili progresivno povećanje penisa ili testisa, osobito ako je praćeno naglim linearnim rastom. "Djeca koja pokazuju ove prave indikatore ranog puberteta trebaju brzu procjenu od strane odgovarajućeg subspecijalista pedijatrije. Može biti indicirana terapija s agonistima gonadotropin-releasing hormonima.", navode autori. Jedan od razloga za liječenje je očuvanje potencijala visine, "jer neliječenje [centralnog preuranjenog puberteta] može dovesti do preranog prestanka rasta i rezultirati niskim rastom", objašnjavaju autori. Predviđena visina u odrasloj dobi, na temelju koštane dobi, manja od 5 stopa za djevojčicu i manje od 5 stopa i 5 inča za dječaka je znak za intervenciju, iako se čini da se visina bolje poboljšava kod onih koji su liječeni zbog nastupa puberteta prije 7. godine.
Ostali razlozi za liječenje uključuju sprečavanje rane menarhe u emocionalno nezrele djevojke i sprečavanja agresivnog ili seksualnog ponašanja kod dječaka. "Glavni razlog roditelja koji zahtijevaju liječenje je sprečavanje rane menstruacije kod mlade djevojke, iako to nekim djevojčicama nije problem ako postoji odgovarajuća priprema od strane roditelja", rekao je Dr. Kaplowitz. Dodao da je potrebno najmanje 2 godine od početka razvoja dojke za početak menstruacije. U izvješću se također navodi da su varijacije u znakovima početka puberteta povezane sa nacionalnosti i težinom. Izvješće doktora Biroa i kolege 2010. g., primjerice, pokazuje da je u longitudinalnim studijama u tri grada kod djevojaka u dobi od 7 i 8 godina razvoj dojki zabilježen kod 23% afroamerikanki, 15% latinoamerikanki i 10% bijelkinja. Isto tako, zbog pretilosti, koja je faktor rizika za rane znakove puberteta, može biti teško razlikovati je li dijete doista ima pravi razvoj tkiva dojke a ne masno tkivo u području dojke. "Nije pretilost jedina jer nisu sva ta djeca prekomjerne težine," upozorio je Dr.Kaplowitz .
Tu je i zabrinutost da izloženost kemikalijama nalik estrogenu iz okoliša može poticati rani razvoj dojke. "Ne mislim da endokrine tvari koje djeluju na receptore estrogena sudjeluju u tome jer bismo vidjeti više pojačanog razvoja dojki kod dječaka", rekao je. Izvješće je napravljeno prije 2 godine da bi dalo "up-to-date" informacije u svrhu izrade kliničkih smjernica za pedijatre i liječnike primarne zdravstvene zaštite koji su izjavili da vide porast broja djece s ranim znakovima puberteta. "Neki od njih nisu skloni diferenciranju benignih stanja koja bi mogli pratiti u svojim ordinacijama i ozbiljnijih stanja koja stvarno zahtijevaju brzi pregled specijalista," rekao je Dr. Kaplowitz.
Smjernice vode kliničare kroz uglavnom benigne varijante: prijevremenu adrenarhe, preranu thelarhe (palpabilno žljezdano tkivo dojke kod pacijentica mlađih od 2 godine), genitalne dlake kod male djece i lipomastiju (neglandularno masno tkivo dojke). Iako sve veći broj djevojaka s prekomjernom tjelesnom težinom dolaze zbog lipomastije, "ako pregled dojki nije uvjerljiv, pacijentica najvjerojatnije nema progresivni preuranjeni pubertet," navode autori. Mnogo rjeđa benigna pojava objašnjena u smjernicama je predpubertetsko vaginalno krvarenje, za koje su istraživanja pokazala da se uglavnom smiruje u jednom do šest navrata. Obilno, rekurentno ili kontinuirano krvarenje je razlog za upućivanje specijalisti. Autori navode da je, povijesno gledano, početak dobi menarhe pao tijekom posljednjih 200 godina, ali se stabilizirao u 1950.g.
Pediatrics. Objavljeno online, 2015
Poliklinika Harni