Običaji u obitelji utječu na dojenje
Obiteljska povijest dojenja povećava vjerojatnost da će žena dojiti dijete te je to jedan od faktora koji uveliko objašnjava rasne i etničke razlike u ponašanju kod dojenja, pokazuju podaci iz studije "Community and Child Health Network". "Bilo je zanimljivo vidjeti da obiteljska povijest dojenja igra tako važnu ulogu kod latino majki", izjavila je Dr. Chelsea O. McKinney iz Northshore University HealthSystem, Evanston. "Ovi rezultati zapravo pokazuju kako kultura utječe na zdravlje i međugeneracijski prijenos zdravstvenih ponašanja."
Američka pedijatrijska akademija preporuča isključivo dojenje u prvih 6 mjeseci života uz nastavak dojenja i uzimanje komplementarnih namirnica barem do djetetovog prvog rođendana, ali oko polovice djece u SAD-u nisu dojena dulje od 6 mjeseci, a samo mali postotak je dojeno preporučenih 12 mjeseci. Nedavna istraživanja su otkrila rasne i etničke razlike u ponašanju kod dojenja, kako u započinjanju dojenja tako i u stopama dojenja nakon 6 mjeseci.
Dr. McKinney i kolege su koristili podatke od 1636 majki iz studije „Community and Child Health Network“ te izdvojili ključne faktore koji bi mogli objasniti razlike u dojenju među afroameričkim, bijelim i latino majkama u SAD-u. U usporedbi s bijelim majkama, afroameričke majke su imale manju vjerojatnost da će započeti dojenje i manju vjerojatnost da namjeravaju dojiti. Više stope siromaštva, niže stope više stručne spreme i niže stope braka među crnkinjama su uzrokovali te rezultate.
Afroameričke majke odbijaju djecu od dojki 10.3 tjedana ranije od bijelih majki. Latino majke govornih područja španjolskog i engleskog jezika su češće od bijelih majki započinjale dojenje, a veća vjerojatnost obiteljske povijesti majčinog dojenja među latino majkama je jako utjecala na tu razliku. Latino majke su također češće nego bijele majke izražavale namjeru da će dojiti, ali niti jedna od varijabli nije objasnila tu razliku. Trajanje dojenja je bilo usporedivo za španjolsko govorno područje latinoameričkih i bijelih majki, ali su bijele majke dojile oko 6,9 tjedna duže nego što su dojile latino majke s engleskog govornog područja. Mlađa dobi i nedostatak fakultetskog obrazovanja u engleskom govornom području latino majki u potpunosti je objašnjavala tu razliku.
Latino majke su također češće nego afroameričke majke izjavljivale da namjeravaju dojiti, da namjeravaju dulje dojiti, a neke ili sve od tih razlika bi se mogle objasniti većom vjerojatnošću obiteljske povijesti dojenja kod latino majki. "Pružatelji zdravstvenih usluga trebaju biti svjesni da je adaptirano mlijeko u bolnici velika konkurencija dojenju koje traje puno dulje i bolno je", rekao je dr McKinney. "Liječnici trebaju biti svjesni toga da, kada daju adaptirano mlijeko, mogu nehotice omesti proces dojenja". "Također bih željela potaknuti liječnike da se raspitaju o majčinoj obiteljskoj povijesti dojenja, tako da više potpore daju onima koje nemaju iskustva o dojenju u njihovoj okolini", dodala je.
"Ova potpora bi vjerojatno poboljšala razlike u dojenju kod rasnih / etničkih skupina, ali vjerujem da bi također bila korisna za mnoge majke, bez obzira na njihovu rasnu / etničku pripadnost", zaključila je dr McKinney.
IZVOR: http://bit.ly/2a6zBuX
Pediatrics 2016.