Obogaćivanje hrane folnom kiselinom
Strategija obogaćivanja hrane folnom kiselinom u Sjedinjenim Američkim Državama dovela je do smanjenja učestalosti defekata neuralne cijevi u većoj mjeri nego što se ranije pretpostavljalo.
Pod defektima neuralne cijevi podrazumijeva se grupa urođenih anomalija kada ne dolazi do potpunog zatvaranja neuralne cijevi, a ovisno o veličini i lokalizaciji defekta manifestiraju se posljedice s manje ili više teškim neurološkim ispadima. Uzimanjem folne kiseline moguće je spriječiti nastanak defekata neuralne cijevi, a reducira se i rizik nastanka spontanog pobačaja.
Tijekom 1998. godine Agencija za hranu i lijekove SAD-a donijela je propise o obogaćivanju hrane, odnosno žitarica folnom kiselinom. Znanstvena studija iz 2001. godine temeljena na podacima registara novorođene djece, potvrdila je smanjenje nastanka defekata neuralne cijevi za 19%.
Ovo smanjenje, iako statistički značajno, bilo je niže od stupnja smanjenja koje su najavljivale javne zdravstvene studije provedene ranih devedesetih godina.
Upravo završeno izviješće upućuje da je studija iz 2001. godine mogla podcijeniti utjecaj obogaćivanja hrane folnom kiselinom već na osnovi redukcije vrijednosti alfa fetalnog proteina (AFP) u majčinom serumu (serumskog biljega za defekte neuralne cijevi) za 32% u odnosu na 1998. godinu.
"Podaci iz naše studije ukazuju da je stvarna redukcija učestalosti defekata neuralne cijevi zapravo veća nego što se to vidi na porođaju, " naglašavaju autori studije iz St. Luke's Roosevelt Hospital u New Yorku. "Razlog ovomu je naravno to što se veliki broj slučajeva dijagnosticira prenatalno, a mnogi od bračnih parova se kod otkrivanja ovih anomalija odlučuju za prekid trudnoće.
Američki znanstvenici su uspoređivali vrijednosti alfa fetoproteina u majčinom serumu kod 27.020 trudnica iz 1997. godine s vrijednostima AFP-a kod 34.099 trudnice iz 2.000 godine. Vrijednosti veće od 2,75 MoM ("multiples of the median") su ocijenjene kao visoke, i time suspektne na postojanje nekog od defekata neuralne cijevi.
Između ova dva vremenska razdoblja broj trudnica s povišenim vrijednostima alfa fetoproteina smanjen je s 32% na 2,5% u 1997. godini i 1,7% u 2.000 godini.
"Poruka naše studije je da obogaćivanje hrane folnom kiselinom djeluje čak i bolje nego što to pokazuju registri porođaja", zaključuju američki istraživači. "Ovo je vrlo značajna mjera javnog zdravstva s ciljem smanjenja učestalosti urođenih anomalija.
Obstet Gynecol 2004;103.
dr. Vesna Harni