Obrazovanje utječe na povezanost između poroda i majčine smrtnosti
Razina obrazovanja igra važnu ulogu u tome koliko broj poroda utječe dugoročnu roditeljsku smrtnost, otkrili su znanstvenici.
Dr. Frode Halland iz Odjela za globalno javno zdravstvo sa Sveučilišta u Bergenu, Norveška i kolege otkrili su da je dugoročna smrtnost žena rasla s brojem poroda samo za kardiovaskularni uzrok smrti, i to samo kod majki s niskim obrazovanjem. U istraživanju je obrazovanje korišteno kao pokazatelj socio-ekonomskog učinka. Premda je glavni fokus bio usmjeren na majku, istraživači su oktrili sličan povećani rizik s povećanim brojem djece i kod partnera žena s niskim stupnjem obrazovanja.
Ovi rezultati su objavljeni u internetskom izdanju znanstvenog časopisa "Obstetrics & Gynecology".
Znanstvenici su proveli populacijsku studiju baziranu na kohorti majki čiji su porodi upisani u matičnu knjigu rođenih u Norveškoj.
Majke s niskim stupnjem obrazovanja (manje od 11 godina) imale su 162% veću smrtnost od kardiovaskularnog uzroka. Među majkama s niski obrazovanjem, kardiovaskularna smrtnost se linearno povećavala sa svakim dodatni porođajem.
"Naši rezultati pokazuju da je veći kardiovaskularni mortalitet povezan s većim brojem porođaja uzrokovana nakupljanjem negativnih čimbenika u načinu i stilu života majki s niskim socio-ekonomskim statusom", navode autori.
Isto tako, među majkama s visokim obrazovanjem (više od 11 godina školovanja), kardiovaskularna smrtnost je padala s dodatnim rađanjem. Što se tiče smrtnosti od drugih uzroka, nije nađena povezanost s nižim stupnjem edukacije, ali je smrtnost opada kod žena s većom edukacijom s većim brojem porođaja.
Jaka strana istraživanja bio je veliki uzorak ispitanica. Ukupno 527,964 majki s 1,258,075 rođienih su bili podobni za analizu. Od majki, 14.6% imale su samo 1 porod, 46.4% su imale 2 porođaja, 28.7% su imale 3 porođaja, 3.8% su imale 4 porođaja, a 2.5% su imale 5 i više porođaja. Prosječno je godina rođenja za majke bila 1954. (raspon 1916.-1976.). Slaba strana studije je nedostatak podataka o drugim rizičnim čimbenicima kardiovaskularne smrtnosti poput pušenja, alkohola i indeksa tjelesne mase.
Autori navode da blagostanje Norveške kao države dopušta ženama podizanje obitelji bez ugrožavanja vlastitog obrazovanja ili karijere. Budući da je pronađena poveznica između srmtnosti i broja djece, čak i s norveškim propisima socijalne skrbi, autori očekuju da će ova povezanost biti još i izraženija zvan Norveške, na mjestima bez ovakvog zaštitnog programa.
Obstet Gynecol. 2015;126:1181-1187.
dr. Vesna Harni