Pesticidi i muški sterilitet
Povećani broj izvještaja koji sugeriraju o utjecaju kemijskih i fizičkih agensa iz okoliša na mušku plodnost, bila je razlogom istraživanja kojeg su nedavno objavili argentinski znanstvenici iz Hospital Italiano Garibaldi, Rosario, u suradnji s francuskim istraživačima iz Renne i Kremlin-Bicetre.
U njihovom radu ispitivan je odnos između izloženosti različitim ekološkim agensima i karakteristika sjemene tekućine, odnosno razine spolnih hormona u muškaraca s problemom neplodnosti. U istraživanju su svakako razmatrani i podaci o stilu života, zanimanju, ranijim medicinskim dijagnozama i liječenju, tipu te duljini ekspozicije spram ekoloških faktora.
Ispitivanja su vršena kod 225 muškaraca iz Litorial Sur regije u Argentini (Santa Fe i Entre Rios), koja je poznata po veoma produktivnim farmama, a kod muškaraca koji su se prvi puta požalili na problem neplodnosti između 1995. i 1998. godine.
Muškarci profesionalno izloženi djelovanju pesticida i otapala pokazuju signifikantno lošije vrijednosti parametara u spermiogramu, daleko ispod granica normalnog u testovima plodnosti. Izloženost djelovanju pesticida je u muškaraca povezana sa smanjenim brojem spermija < 1x10^6 sperm./ml, kao i s abnormalnostima u izgledu (< 30% morfološki normalnih sperm.)
U odnosu na muškarce iz kontrolne skupine, koncentracija spermija je bila 4.4 puta manja, njihova pokretljivost 7.8 puta slabija, a morfologija 3.6 puta lošija.
Pri tome muškarci izloženi djelovanju pesticida pokazuju znatno više koncentracije serumskog estradiola u odnosu na muškarce koje nisu dolazili u dodir s pesticidima, dok muškarci izloženi djelovanju organskih otapala imaju znatno nižu koncentraciju LH - luteinizirajućeg hormona.
Svi navedeni efekti su bili daleko jače izraženi u muškaraca s primarnom neplodnošću (koji nisu imali uopće djece) u odnosu na muškarce sa sekundarnom neplodnošću (muškarci koji su ranije imali dijete).
Više od polovine neplodnih muškaraca uključenih u studiju bilo je izloženo djelovanju ili kemijskih ili fizikalnih faktora. Iako se može prigovoriti koncepciji studije (selektirana popoulacija!), nikada do sada nije prikazan jasniji utjecaj nekog faktora u populaciji neplodnih muškaraca na dramatične promjene karakteristika spermiograma.
U svakom slučaju, radi se o jednom od radova koji jasno pokazuju na koji način tvari koje čovjek, proizvodi i raspršuje u svojoj okolini, poput bumeranga utječu na njegovo vlastito zdravlje, upravo u području gdje je čovjek najosjetljiviji - području njegove plodnosti.
Human Reproduction 2001; Vol 16 (8): 1768-1776
dr.Vesna Harni