Poboljšanje spavanja u perimenopauzi
Žene srednje životne dobi suočavaju se s mnogim promjenama svog fizičkog i mentalnog zdravlja. Jedna od tih promjena je postizanje "dobrog noćnog spavanja". Određivanje uzroka lošeg spavanja podići će vašim pacijenticama razinu energije i kvalitetu života.
U današnjem društvu, kvalitetan san teško je postići. Začuđujuće, između 70% i 80% Amerikanki u peri- i postmenopauzi ima poremećaj disanja tijekom spavanja, a više od 40% ima nesanicu. Unatoč prevalenciji poremećaja spavanja, liječnici u mnogih žena te poremećaje ne prepoznaju i ne liječe.
Uzroci poremećenog spavanja uključuju: primarne poremećaje spavanja kakvi su apneja, nesanica i sindrom nemirnih nogu, srednja životna dob i starenje, hormonske promjene u perimenopauzi, dijagnoze poput depresije i bolesti štitnjače, lijekovi koji utječu na spavanje, životne navike, kao što su konzumacija kafeina i alkohola.
Istraživači su ispitivali kako su prekidi spavanja povezani s menopauzom i starenjem. Tijekom perimenopauze, 5-10 godina prije nego će žena imati svoju posljednju mjesečnicu, 75% žena iskusi valove vrućine i noćno znojenje. Noćno znojenje može trajati godinama ili desetljećima. Kliničari i istraživači slažu se da noćno znojenje može poremetiti kvalitetu sna.
Donedavno, kliničari su pretpostavljali da poremećaji sna u menopauzalnih žena nastaju zbog noćnog znojenja. Međutim, istraživači su nedavno dokazali da noćno znojenje nije odgovorno za većinu poremećaja spavanja u srednjoj životnoj dobi. Ukoliko svojoj pacijentici liječite noćno znojenje, a ona i dalje ima loš san, moguće je da se radi o primarnom poremećaju spavanja.
Poremećaji spavanja u žena razlikuju se od onih u muškaraca i teže se prepoznaju. Žena s apnejom u snu prije može imati veći otpor protoku zraka u gornjim dišnim putovima, nego potpunu blokadu dišnih putova. Žena se može osjećati umorno i imati isprekidani san ili teže usnuti. Može reći da se budi tijekom noći, da se budi u rano jutro ili da se budi s osjećajem umora. Te smetnje mogu potrajati unatoč tome što žena pokuša koristiti pomoćna ljekovita sredstva i tada ju treba obraditi u smislu primarnog poremećaja spavanja.
Slijedi pregled triju najčešćih poremećaja spavanja, opis kako se razlikuju u žena i muškaraca, pregled čestih poremećaja zdravlja, lijekova, te životnih faktora koji ugrožavaju spavanje u žena srednje životne dobi.
Tri najčešća poremećaja spavanja
Apneja u snu
Apneja u snu nastaje kada se prestane disati. Abnormalne pauze tipično se mjere polisomnogramom, testom spavanja tijekom cijele noći koji bilježi disanje, pokrete tijela, oksigenaciju i moždanu aktivnost. Razlikuju se centralni, opstruktivni i miješani tip apneje. Centralna apneja u spavanju nastaje zbog slabijeg respiracijskog poticaja. Opstruktivna apneja u spavanju nastaje zbog fizičke zapreke u dišnim putovima i udružena je s hrkanjem. Kada specijalist za poremećaje spavanja dijagnosticira apneju u spavanju, liječenje se može sastojati u korištenju štitnika za usta, kontroliranom pozitivnom tlaku u dišnim putovima i korektivnoj kirurgiji.
Pretilost je rizični faktor za apneju kod žena i muškaraca. Međutim, apneja u spavanju može se razviti i kod perimenopauzalnih žena normalne težine, kada snižena doza progesterona dovede do smanjenog tonusa ždrijelnog mišićja, a klone su joj i žene s devijacijom nosnog septuma, izraženim nosnim školjkama, uskom gornjom ili donjom čeljusti.
Nesanica
Žene pate od nesanice dvaput češće od muškaraca, a često se razlikuje i njihov doživljaj kvalitete spavanja. Žene koje i uz korištenje bezreceptnih preparata za spavanje imaju loš san, možda zapravo pate od jednog ili više primarnih poremećaja spavanja. Nesanica može biti udružena s apnejom u spavanju i sindromom nemirnih nogu. Nesanica se iskazuje kao nemogućnost da se zaspi, potom kao često noćno buđenje, prerano jutarnje buđenje i osjećaj umora nakon jutarnjeg buđenja.
Kada se procjenjivala nesanica kod žena, istraživači su otkrili značajne razlike između onoga što žene navode i događaja koji se bilježe monitoriranjem. Iako neke žene dobro spavaju za vrijeme monitoriranja, one kažu da su spavale loše. Tada može biti korisna kognitivna bihejvioralna terapija.
Sindrom nemirnih nogu
Dijagnosticira se kada se pojavljuju spontani, kontinuirani pokreti nogu koji izazivaju neugodu. Ove senzacije javljaju se u mirovanju i nestaju kretanjem. Dvaput je češći kod žena nego kod muškaraca i prevalencija raste s dobi sve do 60 godina života. Češći je kod žena s anemijom i niskom razinom feritina. Ukoliko je sindrom nemirnih nogu prisutan i nakon liječenja anemije ili niskog feritina, može imati koristi od liječenja agonistima dopamina ili gabapentinom.
Čimbenici koji ugrožavaju spavanje
Depresija
Tijekom perimenopauze, žene postaju osjetljive na pojavu depresije, neovisno o tome imaju li depresiju u anamnezi ili ne. Depresija je povezana sa svim tipovima poremećaja spavanja. Žene koje nemaju depresiju, a u kojih nastane primarni poremećaj spavanja, pod većim su rizikom da će dobiti depresiju. Budući da su depresija i primarni poremećaji spavanja često udruženi, na to treba misliti. Ako depresivan pacijentica ne reagira na liječenje, tražiti treba poremećaj spavanja . Ako se liječi poremećaj spavanja , a ona je još usporena, tada treba ispitati postojanje depresije.
Liječenje depresije može uključiti savjetovanje, antidepresive ili oboje.
Bolesti štitnjače
Bolesti štitnjače oponašaju mnoge simptome peri- i postmenopauze, uključujući vazomotorne smetnje i lošu kvalitetu spavanja. Bolesti štitnjače su 8-9 puta češće u žena nego u muškaraca i prevalencija im se povećava s dobi. Ukoliko pacijentica ima noćno znojenje, umor ili poremećaj spavanja, odrediti treba razinu TSH iz krvi. Neka noćna znojenja nastaju zbog bolesti same štitnjače i nisu povezana s menopauzom.
Lijekovi
Specifični lijekovi, uključujući bezreceptne preparate i lijekove na recept, mogu utjecati na spavanje: steroidi (remete kvalitetu spavanja i mogu uzrokovati nesanicu), diuretici (uzeti kasno tijekom dana uzrokuju noćno mokrenje), antihistaminici (djeluju stimulirajuće i otežavaju spavanje).
Klinički znakovi i životni stil
Žena koje ima lošu kvalitetu spavanja može reći da je zaboravljiva, da joj se pogoršava pamćenje, da je iscrpljena, da ima smanjenu želju za seksom ili ju uopće nema. Nakon cjelonoćnog spavanja, ona se budi iscrpljena. Partner kaže da hrče. Ima problema sa završavanjem posla ili kućanskim obavezama.
Ako vaša pacijentica ima samo nesanicu ili je ona u kombinaciji s drugim primarnim poremećajima spavanja, od pomoći može biti sljedeće:
- Provjerite koliko kofeina i kofeinskih napitaka konzumira. Velika šalica kave može sadržavati više od 200 mg kofeina, a potrebno je šest sati da se iz tijela eliminira polovica unesenog kofeina. Kofein odlaže početak spavanja i prekida san. Postupno smanjenje unosa kofeina može pomoći spriječiti nastanak glavobolje nastale uskraćivanjem kofeina.
- Procijenite koliko alkohola pije. Alkohol olakšava usnivanje, ali prekida duboko REM spavanje.
- Ako je žena prekomjerne tjelesne težine ili pretila, suvišak kilograma dijelom može biti rezultat poremećenog spavanja. Gubitak sna povezan je s prekidom u ghrelinu, hormonu koji potiče tek i leptinu, hormonu sitosti. Pretile žene i one s poremećajem spavanja pate od poremećaja u signalima kontrole apetita. Manje spavanja, neovisno o uzroku, u velikim longitudinalnim ispitivanjima, također je bilo povezano s pretilošću.
Stručnjaci koji se bave spavanjem skovali su pojam "higijena spavanja" da bi opisali postupke prije spavanja koji utječu na kvalitetu sna. Sljedećim postupcima utječe se na kvalitetu i količinu spavanja:
- Kada žena jede u odnosu na vrijeme odlaska u krevet? Ako se suzdrži od jela tri sata prije odlaska na počinak, spriječit će utjecaj probave na san. Pacijentice s gastroezofagealnim refluksom (GERB) često profitiraju od podizanja uzglavlja na krevetu, jer se time refluks smanjuje.
- Gleda li pacijentica TV, čita li elektroničku knjigu ili radi na kompjuteru sat vremena prije polaska u krevet? Gledanje u svjetlo monitora prije odlaska u krevet, može odgoditi padanje u san uzrokujući moždanu stimulaciju.
- Vježba li žena tri sata prije spavanja? Vježbanje prije počinka je stimulativno i ugrožava kvalitetu spavanja.
- Hidracija je važna za cjelokupno zdravlje, ali povećano pijenje unutar tri sata prije spavanja, ugrozit će san. Noćno mokrenje povezano je s nesanicom i apnejom u spavanju. Ako žena ima poremećaj spavanja, a tijekom noći ustaje mokriti više od jedanput, treba procijeniti uzrok te liječiti nikturiju i poremećaj spavanja neovisno. Žena može imati poremećenu funkciju mokraćnog mjehura što se liječi vježbama mjehura i lijekovima.
Istraživači su pokazali da je 7-9 sati sna idealno. Manje od 7 sati sna povezano je s ranijim umiranjem, a spavanje duže od 9 sati s rizikom moždanog udara.
Zaključak
Ako menopauzalna žena srednje dobi ne spava dobro nakon što iskoristi pomoć za spavanje ili noćno znojenje, treba provjeriti ima li poremećaj spavanja, bez obzira je li pretila ili ne. Ženu treba poučiti higijeni spavanja i svakako razmotriti bolesti koje uzrokuju takve poremećaje. Određivanje uzroka lošeg spavanja podići će pacijenticama razinu energije i kvalitetu života.