Ponavljane gljivične infekcije i flukonazol
Tjedna primjena fluconazola smanjuje učestalost ponovnog javljanja vulvovaginalne kandidijaze, rezultat je multicentrične prospektivne studije objavljene u znanstvenom časopisu New England Journal of Medicine.
Procjenjuje se da je kandidijaza odgovorna za 40% do 50% slučajeva infektivnog vulvovaginitisa.
Dok se jednostavna kandidijaza liječi brzo antimikotičnim lijekovima, "komplicirana" kandidijaza se po pravilu vraća 7 do 14 dana nakon završene terapije i tek u oko polovine slučajeva povoljno reagira na oralnu ili vaginalnu primjenu antimikotičnih lijekova.
Pet do osam posto žena s kandidijazom imaju kronični vulvovaginitis, koji se definira kao četiri ili više epizoda kandidijaze tijekom jedne godine. Komplicirana gljivična infekcija može obuhvatiti različite simptome, ponavljanja, kolonizaciju drugim vrstama gljivica osim kandide albikans, te druga oboljenja i stanja kao što su dijabetes i trudnoća.
Kod većine žena nije moguće prepoznati rizične čimbenike odgovorne za ponavljane gljivične infekcije.
Aktualne preporuke za liječenje podrazumijevaju dnevnu ili tjednu intravaginalnu primjenu antimikotičnih lijekova ili oralnu uporabu ketokonazola, nisu ugodne i prikladne, a oralna primjena ketokonazola povezana je s određenim rizikom hepatotoksičnosti.
Autori ovog istraživanja ispitivali su sigurnost i prikladnost tjedne primjene 150 mg flukonazola te uspoređivali rezultate s primjenom placebo lijeka u multicentričnom randomiziranom istraživanju prevencije simptomatskog oboljenja u žena s kroničnom vulvovaginalnom kandidijazom nakon akutne epizode.
"Svojstva flukonazola kao sigurnog, oralnog antimikotičnog lijeka s povoljnim spektrom antifungalne aktivnosti, kao i povoljnim farmakokinetičkim svojstvima otvorila je mogućnost proučavanja učinkovitosti ovog lijeka u supresivnoj profilaktičkoj terapiji kod pacijentica s ponavljanim vulvovaginalnim gljivičnim infekcijama", navode američki znanstvenici sa Sveučilišta u Detroitu, Michigen (Wayne State University School of Medicine).
U svih 387 ispitanica liječenje je uključivalo primjenu supresijske terapije koja je podrazumijevala tri doze po 150 mg flukonazola u vremenskom intervalu od 72 sata, kako bi se izazvala potpuno povlačenje kliničkih simptoma. Pacijentice su potom slučajnim odabirom razvrstane u dvije skupine, prva skupina pacijentica je liječena flukonazolom (tjedna primjena 150 mg) dok je druga skupina pacijentica primala placebo tijekom narednih šest mjeseci.
Nakon ovog perioda, ispitanice su praćene još šest mjeseci bez ikakve daljnje terapije. Uspoređivani su podaci o učestalosti ponovnog javljanja kandidijaze nakon šest mjeseci, te podaci o učestalosti javljanja kandidijaze nakon 12 mjeseci.
Tjedna primjena flukonazola učinkovito je sprječavala vraćanje simptomatske vulvovaginalne kandidijaze. U skupini pacijentica koje su primale flukonazol, 90.8% ispitanica nije imalo ponovnu kandidijazu tijekom prvih 6 mjeseci, 73.2% pacijentica nije imalo simptome kandidijaze nakon 9 mjeseci i 42.9% pacijentica nije imalo simptome kandidijaze niti nakon 12 mjeseci.
U skupini pacijentica koje su primale placebo nakon 6 mjeseci simptome nije imalo 35.9% ispitanica, nakon 9 mjeseci 27.8% pacijentica i nakon 12 mjeseci 21.9% pacijentica. Prosječno vrijeme ponovnog javljanja kandidijaze je u prvoj skupini pacijentica iznosilo 10.2 mjeseca, a u drugoj skupini 4.0 mjeseci.
Izolirani sojevi Candide albicans ili sojevi Candide glabrata nisu pokazivali rezistenciju prema flukonazolu. Jedna pacijentica morala je prekinuti terapiju flukonazolom zbog upornih glavobolja.
"Ponavljane infekcije s kandidom koje se često javljaju, a liječenje nije zadovoljavajuće, mogu biti uspješno i sigurno kontrolirane tjednom primjenom supresijske profilakse s 150 mg flukonazola oralno. Ipak, dugotrajni učinci nisu još predvidljivi", navode autori. "Odluka o tome kako liječiti pacijentice nakon prekida terapije s flukonazolom ostaje kontroverzna.
Klinička iskustva pokazuju da većina pacijentica odabire ponavljanje šestomjesečnog režima liječenja s flukonazolom. Optimalno trajanje sekundarne supresijske profilakse nije poznato čak i kada pacijentice koje su primale ponavljanu supresijsku profilaksu imaju sličan ili isti stupanj zaštite od ponavljanih gljivičnih infekcija kao u studijskoj skupini.
U pratećem komentaru raspravljaju se kliničke mogućnosti i preporuke za liječenje vulvovaginalne kandidijaze.
"Produljena supresijska terapija danas predstavlja standard za liječenje kroničnih, ponavljanih gljivičnih vulvovaginitisa. Optimalno trajanje supresijske terapije nije poznato, a patofiziologija kronične recidivirajuće kandidijaze ostaje nepoznata…
Uloga lokalnog imunološkog odgovora sluznice u zaštiti od ponavljanja infekcije s jedne strane, odnosno u stvaranja ekscesivnog odgovora u obliku simptoma usprkos niskoj koncentraciji kandide s druge strane, predstavlja novi izazov za znanstvenike, kao što je to i virulencija samih uzročnika".
N Engl J Med. 2004; 351:876-883
dr. Vesna Harni