Djeca rođena "na vakuum" izložena su statistički značajno većem riziku pojave astme u kasnijem životu u odnosu na djecu rođenu spontano, bez korištenja vakuuma, objavili su finski istraživači u znanstvenom časopisu "Allergy".
Znanstvenici iz sveučilišnog centra "Kuopio University Hospital" došli si do navedenog zaključka istraživanjem perinatalnih podataka više od 5.800 djece iz jednoplodnih trudnoća rođenih u razdoblju između 1985. i 1986. godine.
Istraživanje je uključivalo pismeni upitnik s navršenih 7 godina života djeteta, kao i izvođenje kožnog testa na alergiju i daljnja ispitivanja u starosnoj dobi od 15 ili 16 godina.
Pojavnost astme, dijagnosticirane od strane liječnika, u bilo kojem razdoblju bila je statistički značajno (80%) veća u skupini djece porođene uz liječničku asistenciju. U slučaju kasne pojave astme, rizik je bio 140% veći.
Učinak porođaja na vakuum nije bio značajniji samo na kasniju pojavnost astme u odnosu na astmu koja se rano javlja, već je isti obrazac zabilježen i u slučaju pojave kasne atopije i kasne polenske groznice.
Kasna pojava astme zabilježena je 80% češće kod djece koja su imala abnormalan intrauterini kardiotokografski zapis tijekom porođaja, i 55% češće kod djece kada je faza istiskivanja djeteta trajala dulje od 12 minuta.
Autori navode: "...intrapartalni čimbenici kao što su porođaj na vakuum, abnormalan kardiotokografski zapis tijekom porođaja i produljena faza istiskivanja djeteta mogu igrati značajnu ulogu u nastanku astme kod djece."
"Ovi klinički čimbenici", zaključuju znanstvenici, "mogu predstavljati dodatne pokazatelje intrapartalne asfiksije i prije nego što je dijete rođeno."
Allergy 2009; 64:1530-1538.
dr. Vesna Harni