Potpomognuta oplodnja i kombinirani probir
Biokemijski biljezi za Downov sindrom koji se koriste u kombiniranom probiru, ne mijenjaju se u značajnom opsegu u trudnoćama nakon neke od tehnika potpomognute oplodnje, navode finski znanstvenici.
Premda žene koje ostaju trudne nakon jednog od postupaka potpomognute oplodnje imaju niže razine bjelančevine PAPP-A – 'pregnancy-associated plasma protein-A' u serumu u usporedbi s njezinom koncentracijom u trudnoćama koje su spontano nastupile, učestalost lažno-pozitivnih rezultata kombiniranog probira nije bila značajno viša nakon korekcije za majčinu starost, navode autori.
Znanstvenici iz sveučilišta 'Oulu University Hospital' , čije istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu 'Fertility and Sterility', navode da je rastući broj trudnica koje nakon nekog od postupaka potpomognute oplodnje žele učiniti kombinirani probir. Rezultati ranijih istraživanja bili su kontroverzni.
Sukladno tome, autorski tim analizirao je podatke 282 trudnice kod kojih je učinjen kombinirani probir (test probira za Downov sindrom) u 1. tromjesečju trudnoće ostvarene potpomognutom oplodnjom, a koje su praćene tijekom 7 godina.
Tehnike potpomognute oplodnje uključivale su hormonsku stimulaciju ovulacije, in vitro fertilizaciju (IVF) i intracitoplazmatičnu injekciju spermija (ICSI). Podatci iz ovih trudnoća uspoređeni su s podatcima kontrolne skupine koju su sačinjavale 24,000 ispitanica čija je trudnoća nastupila spontanim putem.
Razina PAPP-A u serumu smanjena je u svakoj od podskupina trudnoća nakon potpomognute oplodnje. Takve razlike nisu ustanovljene za druge biljege, uključujući razinu beta podjedinice humanog korionskog gonadotropina i debljinu nuhalnog nabora.
Učestalost lažno pozitivnih rezultata kombiniranog probira iznosila je 4.3% u kontrolnoj skupini i 6.7% u skupini trudnica nakon potpomognute reprodukcije. No međutim, u skupini trudnica koje su ostvarile trudnoću uz potpomognutu reprodukciju veći dio su činile žene s 35 godina ili starije (25.9% naprema 17.7%) tako da nakon korekcije podataka za starosnu dob, nije nađena statistički značajna razlika u učestalosti lažno pozitivnih rezultata.
Znanstvenici zaključuju: ″što se bude sakupio veći broj informacija o varijacijama vrijednosti serumskih biljega, postupci koji koriste specifične medijane vrijednosti serumskih biljega korigirat će se sukladno postupku potpomognute oplodnje.″
Fertil Steril 2010.
dr. Vesna Harni