Prehrana krajem trudnoće i alergije u djece
Majčina prehrana bogata margarinom, biljnim uljima i citrusima tijekom posljednja četiri tjedna trudnoće povezana je s češćom pojavom ekcema u djece unutar prve dvije godine života, rezultati su istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu American Journal of Clinical Nutrition.
"Majčina prehrana tijekom trudnoće mogla bi biti jedan od čimbenika značajnih za fetalni imuni odgovor povezan s nastankom alergijskih oboljenja u dječjoj dobi", navode njemački znanstvenici iz Instituta za epidemiologiju, Neuherberg, BRD i kolege iz LISA skupine ("Influences of Lifestyle-related Factors on the Immune System and the Development of Allergies in Childhood Study Group").
"Visok sadržaj omega 6 masnih kiselina (n-6 polyunsaturated fatty acids, n-6 PUFAs) u postnatalnoj prehrani povezan je s povišenim rizikom nastupanja alergijskih bolesti zbog njihovih proinflamatornih svojstava, dok uzimanje omega 3 masnih kiselina (n-3 PUFAs) i antioksidativnih tvari u prehrani ima zaštitni učinak u nastanku astme i alergijskih oboljenja, pokazala su ranija istraživanja. Unatoč biološkim temeljima prenatalnog učinka majčine prehrane na razvitak alergijskih oboljenja, istraživanja u ovoj oblasti vrlo su ograničena".
Uporabom prikupljenih informacija iz njemačke skupine (LISA), znanstvenici su analizirali podatke 2.641 djeteta u dobi od dvije godine. Kako bi se dobili podatci o majčinoj prehrani tijekom posljednja četiri tjedna trudnoće, kratko nakon porođaja majke su popunjavale semikvantitativni upitnik o prehrani.
Visok udio margarina u majčinoj prehrani tijekom posljednja četiri tjedna trudnoće bio je povezan s 49% češćom pojavnom ekcema u djece starosne dobi od dvije godine. Sličan odnos nađen je i za uporabu biljnih ulja, pri čemu rizik pojave ekcema bio veći za 48%. Suprotno tomu, visok udio ribe u majčinoj prehrani bio je povezan s 25% manjim rizikom pojave ekcema.
Povišeni rizik za pojavu alergije na prehrambene namirnice bio je prisutan kod povećanog unosa celera (rizik veći za 85%) i citrusa (rizik veći za 73%). Preosjetljivost prema inhalirajućim alergenima pojačavala se kod povećanog udjela duboko smrznutih biljnih masti, svježeg slatkog papra i citrusa, a rizici su bili povećani za 61%, 116% i 72%.
"Povećani unos namirnica bogatih omega 6 masnim kiselinama tijekom trudnoće može povisiti, a povećani unos hrane bogate omega 3 masnim kiselinama tijekom trudnoće može smanjiti pojavnost alergijskih oboljenja u potomaka", navode autori istraživanja.
Povećana konzumacija mliječnih krema bila je povezana s povišenim rizikom na kravlje mlijeko (rizik veći za 62%), a unos jaja nije bio povezan s pojavom alergije na jaja.
Ograničenja studije uključuju moguću nepravilnu interpretaciju unosa pojedinih namirnica i učinak prehrane djece u prve dvije godine života.
Preporuka autora je prije zvaničnih preporuka koje će biti upućene svim trudnicama provesti randomizirano istraživanje, čiji bi rezultati trebali pružiti aktualne smjernice za prehranu.
Am J Clin Nutr. 2007;85:530-537.
dr. Vesna Harni